Emisija “Povijesne kontroverze”: Kriza Informbiroa
U “Povijesnim kontroverzama” u utorak, 4. travnja 2023. u 15.05 sati na Trećem programu Hrvatskog radija o krizi Informbiroa govori Bojan Dimitrijević.
HRT – HR3 04.04.2023. 15:05 – 16:00
Povijesne kontroverze
Po okončanju Drugoga svjetskoga rata, novostvorena Demokratska federativna Jugoslavija u političkom, gospodarskom i vojnom pogledu velikim se dijelom oslanjala na SSSR. Komunističke partije onovremene Europe djelovale su pod značajnim utjecajem Sovjetskog saveza no svaka od njih nailazila je na različite probleme djelovanja u svom nacionalnom okruženju. Stoga je, kao svojevrsna zamjena za 1943. ukinutu Kominternu, u rujnu 1947. osnovan Informacijski biro komunističkih i radničkih partija – skraćeno nazivan Kominform ili Informbiro. Sjedište tog novog koordinacijskog tijela smješteno je u Beogradu, a članice su mu uz zemlje sovjetskog bloka bile i KP Francuske i KP Italije. Temeljni zadaci Informbiroa bili su: rješavanje tekućih problema pojedinih partija, jedinstven nastup u svijetu, te izvješćivanje javnosti o stavu komunističkih partija o načelnim i drugim političkim pitanjima. Prvo zasjedanje Informbiroa održano je u prosincu 1947. u Beogradu i već tada isplivali su na površinu različiti stavovi po pitanju djelovanja KP na području onovremenog Balkana: KP Jugoslavije i Bugarske zalagale su se za stvaranje tzv. Balkanske federacije, a KP Jugoslavije dodatno se zalagala za intenzivnu pomoć KP Grčke gdje se u to vrijeme još vodio građanski rat. S druge strane vodstvo SSSR protivilo se takvim inicijativama, smatrajući da KP Grčke nema šanse zadobiti vlast, te bi takve inicijative mogle dodatno pogoršati odnose SSSR-a sa Zapadom na početku hladnoga rata. Ove nesuglasice kulminirale su izravnim sukobom u ljeto 1948. godine i objavom tzv. Rezolucijom Informbiroa, kojom je KP Jugoslavije isključena iz Informbiroa, a Jugoslavija i SSSR ušle su u fazu prekida diplomatskih odnosa, pri čemu je postojala i izravna opasnost ratnog sukoba. Kriza Informbiroa potrajala je sve do smrti Josifa Visarionoviča Staljina i promjena u vodstvu KP SSSR-a, nakon čega postupno dolazi normalizacije diplomatskih i drugih odnosa između Jugoslavije i SSSR-a. Ova kriza uzrokovala je čitav niz gospodarskih, političkih i društvenih promjena u Jugoslaviji, ali i novi val represije prema svim neistomišljenicima. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o krizi Informbiroa, a naš sugovornik je dr. sc. Bojan Dimitrijević iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.
https://radio.hrt.hr/slusaonica/povijesne-kontroverze