Željko Karaula, „Bjelovar i Hrvatska u srcu. Željko Sabol: pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf. Prilozi za biografiju“
Ogranak Matice hrvatske iz Bjelovara kao nakladnik (sunakladnici Društvo hrvatskih književnika, Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar, Družba “Braća hrvatskog zmaja” – Zmajski stol Bjelovar) je objavilo knjigu Željka Karaule o bjelovarskom pjesniku, likovnom kritičaru, sudioniku “hrvatskog proljeća” te leksikografu Željku Sabolu (1941.-1991.) pomalo legendarnoj figuri bjelovarske kulturne (s tim povezano donekle i političke) scene 1960-ih i 1970-ih godina.
Izdvajamo iz recenzije dr. Vjenceslava Herouta: “Autor Željko Karaula na osnovu brojnih sačuvanih izvora znanstveno oslikava životni put i kulturni rad Željka Sabola od djetinjstva do njegove smrti. Jednim lepršavim stilom vodi nas kroz brojne etape u njegovom životu. Jedna među prvima je kada je kao dijete pratio jedne poslijeratne izbore, zatim prati njegovo školovanje, prve njegove pjesme, slikarske pokušaje i godine mladosti. Posebno je više zanimljivih prikaza iz njegovih gimnazijskih dana u kojima je Sabol susreće s brojnim ličnostima iz političkog i kulturnog života. Nakon toga nastavio je studij povijesti umjetnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Zagrebu je našao svoj drugi dom, stekao je niz prijatelja i upoznao brojne kulturne djelatnike Zagreba. Kao student pisao je svoje priloge u „Studentski list” i „Polet”. Nakon završenog studija radio je kao kustos Gradskog muzeja u Bjelovaru, nastavio pisati tekstove za šansone koje su pjevali poznati hrvatski pjevači. Godina 1971. dodatno je promijenila život Željku Sabolu. Kao član Matice hrvatske bio je jedan od progonjenih bjelovarskih proljećara. Iz opisa u knjizi doznajemo ne samo o njemu nego i brojnim kulturnim i političkim previranjima u Bjelovara od konca 1971. godine. Iako ni on nije izbjegao hajku protiv proljećara, ipak je zahvaljujući svjedočenju uglednih intelektualaca i kulturnih djelatnika iz Zagreba, optužba protiv njega zbog sadržaja njegove pjesme „Kada izgovorim tvoje ime” bila odbačena. Nakon njegova samoubojstva 1991. Sabolovo ime kao pjesnika ulazi u hrvatsku nacionalnu mitologiju.”