Okrugli stol “Zagrebačka katedrala nekoć, danas i sutra”
Srijeda, 18. siječnja, 2023., 9:30 sati
Matica hrvatska, Strossmayerov trg 4, Zagreb
Sudjeluju: Joško Belamarić, Sanja Cvetnić, Željka Čorak, Dragan Damjanović, Vladimir P. Goss, Katarina Horvat Levaj, Milan Pelc, Dino Milinović (moderator)
Katedrala je mjesto euharistijskog slavlja i molitve, ali i mjesto sjećanja jedne zajednice. Ona je poprište liturgijskog teatra, ali i riznica, grobnica, muzej, koncertni podij, jednom rječju, veličanstveni spomenik čija povijest seže gotovo tisuću godina unatrag. S nama je od početka našega grada, prvo kao njegova biskupska polovica, a od 19. stoljeća kao sinonim nacionalne zajednice i hrvatske državnosti. Pa ipak, „sve što je do sada pisano o zagrebačkoj katedrali započinje i završava hipotezama“, kaže Ana Deanović u knjizi iz sada već davne 1988. godine, koja sve do danas ostaje jedina prava monografija posvećena katedrali. Suautorica knjige, Željka Čorak, nadahnuto je usporedila katedralu „s nekim golemim preživjelim bićem koje je iz geologije prestupilo u povijest i zemljopis“. Jednom rječju, zagrebačka katedrala i dalje je svojevrsna nepoznanica, koja skriva dobar dio svoje povijesti, čak i od onih koji je redovito posjećuju. Okrugli stol „Zagrebačka katedrala nekoć, danas i sutra“ organiziran je ne zato što bismo u AD 2023. slavili neku posebnu obljetnicu, već zato što je novi veliki potres, nakon onoga koji je 1880. doveo do novog ruha zagrebačke prvostolnice, pred nas postavio niz pitanja koja se tiču kako obnove same građevine, tako i interpretacije njezine slojevite, tisućljetne povijesti. Za razliku od nekih (mahom starijih) katedrala diljem Hrvatske, čija nam je povijest postala dostupna zahvaljujući sustavnim istraživanjima, mi ne znamo što sve skriva pretpovijest naše prvostolnice, niti imamo jasne obrise predtatarske građevine. Zašto je ugarski kralj Ladislav dao podići episkopalnu crkvu – kojoj je namijenio prvorazrednu političku ulogu – upravo na ovome mjestu? Ta i slična pitanja ostaju bez odgovora. Bez sumnje je njezina važnost i uloga – od rasadišta pismenosti u doba Augustina Kažotića u 13. stoljeću, do bedemima opasane utvrde (antemurale Christianitatis) u vrijeme ratova protiv Osmanlija, ili, pak, prestižnog simbola glavnoga grada krajem 19. stoljeća – utjecala na izostanak sustavnih arheoloških istraživanja koji bi nas upoznali s njezinim počecima. Okrugli stol u organizaciji Matice hrvatske i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske ima za cilj iznova skrenuti pažnju na umjetničke i simboličke sadržaje koje katedrala utjelovljuje kroz svoju arhitekturu, slikarstvo, skulpturu, oslikane liturgijske rukopise i predmete iz crkvene riznice. Nadamo se da će prigodni podsjetnik na njezinu bogatu baštinu ujedno biti poticaj da se u trenutku kada započinje još jedna obnova, koja će biti dugotrajna i skupa, vodi računa o tome da je vrijeme da doznamo odgovore na pitanja njezina nastanka i ranog razvoja. Jednako tako, sada je prigoda da se promisli kako vrednovati i predstaviti vrhunska djela iz njezinih riznica i umjetničkih zbirki te ih učiniti dostupnijima široj javnosti. (Dino Milinović)
Organizatori: Matica hrvatska i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Izvori:
https://www.ipu.hr/article/hr/1346/zagrebacka-katedrala-nekoc-danas-i-sutra