Predstavljanje knjige Miroslava Krleže “Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika”
Predstavljanje knjige Miroslava Krleže “Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika” bit će u četvrtak, 7. srpnja u 20 sati u Knjižari Fraktura u Zagebu.
Početak ljeta u Knjižari Fraktura obilježit će važna večer za hrvatsku kulturu i umjetnost – tribina “U središtu interesa”, promocija knjige Miroslava Krleže “Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika”. Priređena iz objavljenih fragmenata piščeva dnevnika, neobjavljene dnevničke građe iz rukopisne ostavštine te kontekstualnih predložaka, također većim dijelom preuzetih iz rukopisne ostavštine, knjiga je objavljena u izdanju nove nakladničke kuće Bodoni specijalizirane za klasike i suvremene klasike.
Istog dana u Knjižari će biti izloženi crteži Miroslava Krleže koje je nacrtao velikan slikarstva Josip Vaništa, a izložba se održava u suradnji sa Zakladom Josip Vaništa.
“Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika” prvo su cjelovitije izdanje Krležinih dnevničkih zapisa nakon piščeve smrti, a obuhvaćaju zapise koje je bard naše književnosti bilježio od konca pedesetih do ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je i prestao pisati dnevnik. Ovaj neviđeni materijal iz ostavštine je priredio leksikograf i krležolog Vlaho Bogišić. U zapisima Krleža komentira sve važnije događaje i susrete iz tih godina, s posebnim naglaskom na Deklaraciji o hrvatskom jeziku, ali i mnoge osobe iz kulturnog i političkog života Zagreba i Jugoslavije. Ovih pomno priređenih i posloženih četiristo kartica materijala s instruktivnim i za razumijevanje konteksta važnim pogovorom bez sumnje je jedno najvažnijih izdanja koje izlazi neposredno nakon četrdesete godišnjice smrti Miroslava Krleže.
Promocija ovog jedinstvenog Krležina naslova održat će se 7. srpnja u 20 sati, a još posebnijom učinit će je gosti – leksikograf i krležolog Vlaho Bogišić, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Bruno Kragić i dramski prvak kazališta Gavella Ozren Grabarić, koji će čitati Krležine tekstove. Razgovor će moderirati urednik Seid Serdarević.
Krležine Hiljadudevetstošezdesete knjiga je priređena iz objavljenih fragmenata piščeva dnevnika, neobjavljene dnevničke građe iz rukopisne ostavštine te kontekstualnih predložaka, također većim dijelom preuzetih iz rukopisne ostavštine.
Prvo poglavlje, Dnevnik, čini niz kronološki raspoređenih cjelina preuzetih iz pete knjige Dnevnika sarajevskog izdanja. U drugom poglavlju, Građa, uvrštena su tri segmenta iz ostavštine. Sva tri su dnevnička proza, prva dva se prvi put objavljuju, a treći je fragment iz Zapisa sa Tržiča. U trećemu poglavlju, Kontekst, uvršteni su Krležini tekstovi koji, osim u završnom segmentu preuzetom integralno iz dnevnika (1968.), nisu dnevnička proza po sebi, ali se, pa čak i po datacijskom alatu s njome prožimaju.
Viktor Žmegač podcrtava da se kod Krleže očituje povijesna znatiželja piščeva, “osobito u marginalijama o svjetskim zbivanjima na temelju vijesti u novinama i radiju”. Taj “budni suvremenik” čiji je “pogled bez iluzija” kolažira moćnu fresku s kontrapunktiranim svijetom snova, signiranih proročkom predanošću. Krleža je, kaže mađarski tumač njegova autorskog mehanizma Spiró György, “romansijer koji razmišlja na dramski način”, eseji su mu poezija, a dnevnik, “Dnevnik je jedan od najboljih romana XX. stoljeća.” – Vlaho Bogišić
Izvori:
https://www.facebook.com/events/1698724453812944
https://fraktura.hr/hiljadudevetstosezdesete.html