Đakovačka i Srijemska biskupija i komunističke državne vlasti. Neobjavljeni izvori. Svezak I. 1945.-1959.

Autori: Miroslav Akmadža i Slađana Josipović

Broj stranica: 370

Godina izdanja: 2022.

Suizdavači: Đakovačko-osječka nadbiskupija


„U dogovoru s izdavačima, Hrvatskim institutom za povijest – Podruž­nicom za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, i Đakovač­ko-osječkom nadbiskupijom, odlučili smo u više svezaka objaviti do sada ne­objavljene izvore koji svjedoče o odnosima Đakovačke i Srijemske biskupije i komunističkih državnih vlasti. Prilična količina izvora već je objavljena u raznoj literaturi, pa smo smatrali potrebnim, kako bi javnost dobila cjeloviti uvid, na jednom mjestu objaviti i do sada neobjavljene izvore, koji se čuvaju u državnim i crkvenim arhivima (ponajviše u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Arhivu Đakovačko-osječke nadbiskupije u Đakovu). Kako bi ponovno objavljivanje već objavljenih izvora iziskivalo tiskanje puno više sve­zaka s većim obujmom, smatrali smo kako je to nepotrebno, pa smo odlučili objaviti samo do sada neobjavljene izvore, a uz njih, u svakom pojedinom svesku, priložiti podatke o tome u kojoj se literaturi do sada objavljeni izvori, za dotično razdoblje, mogu pronaći. Što se tiče ovoga prvoga sveska, koji obu­hvaća razdoblje od 1945. do 1959., izvori su uglavnom objavljeni u sljedećoj literaturi: Miroslav Akmadža, Crkva i država. Dopisivanja i razgovori između predstavnika Katoličke crkve i komunističke državne vlasti u Jugoslaviji, Sve­zak I., 1945.-1952., Zagreb, 2008. i Svezak II., 1953.-1960., Zagreb 2010.; Miroslav Akmadža, Slađana Josipović Batorek, Stradanja svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije 1945.-1960., Slavonski Brod – Đakovo, 2012.; Marin Sra­kić, Cruce et labore – Križem i radom. Biskup Stjepan Bäuerlein i Đakovačka i Srijemska biskupija (1951.-1973.), Đakovo, 2014.; Marin Srakić, Zabrana školskog vjeronauka u doba komunizma, Zagreb, 2000.; Miroslav Akmadža, Biskupi, komunisti i svećenička udruženja, Zagreb – Sarajevo, 2018.; U ime na­roda! Sudski proces profesorima i bogoslovima Đakovačkog sjemeništa 1959./60. godine, priredio Stjepan Sršan, Osijek, 2009.
Knjige iz ovoga niza vezivali smo uz razdoblja upravljanja biskupijom po­jedinih biskupa, tj. Antuna Akšamovića, Stjepana Bäuerleina i Ćirila Kosa. Međutim ovaj prvi svezak pokriva razdoblje u kojem su biskupijom upravljala dvojica biskupa, tj. Akšamović i Bäuerlein. Naime, Akšamović je bio apostol­ski administrator u prvim godinama nakon uspostave komunističke vladavi­ne, a onda je Bäuerlein imenovan naslovnim biskupom Herakleje Pontske (s jurisdikcijom rezidencijalnog biskupa) i posvećen 29. lipnja 1951. No, kako je biskup Akšamović bio aktivan sve do svoje smrti 1959. godine, odlučili smo prvi svezak zaključiti s tom godinom.
U radu na ovoj knjizi nastojali smo, osim objavljivanja pojedinih spisa, uz te spise, koliko je bilo moguće, dati i dodatna pojašnjenja. Za spise o kojima smo imali dodatna saznanja, priopćili smo ih uz same spise, a one spise za koje nismo imali takvih saznanja, ili su dovoljno pojašnjeni u uvodnom dijelu ove knjige u poglavlju Pregled crkveno-državnih odnosa 1945.-1959., objavili smo bez dodatnih pojašnjenja.
Izvorne spise prenijeli smo uglavnom doslovno kako su napisani, ne mije­njajući način izražavanja određenog vremena. Međutim, radi lakše čitljivosti izvršili smo manje izmjene izvornoga teksta koje ne mijenjaju smisao tek­sta. Te izmjene tiču se korištenja velikog i malog slova na mjestima gdje se to sa sigurnošću može primijeniti (npr. umjesto “katolička Crkva”, pišemo “Katolička crkva” i sl.). No, kod riječi koje se inače pišu malim slovom, a u izvorniku su napisane velikim slovom, s ciljem da se istakne poštovanje prema određenoj osobi, kao npr. “Uglednom Gospodinu” ili “Visokom Naslovu” i sl., nismo činili promjene. Također, kod pisanja godina koje su pojedine osobe u navedenom razdoblju pisale bez točke, dodavali smo točku. Radi lak­šeg razumijevanja dopunjavali smo i pojedine skraćene riječi, kao npr. “žup. uprav.” u “župni upravitelj”. Na pojedinim smo mjestima morali unijeti i neka svoja tumačenja, ili napomene u sam tekst, a ona su uvijek umetnuta u uglate zagrade. Npr. ako uz neko prezime nedostaje ime, njega smo dodali unutar uglatih zagrada [Antun] Akšamović. Ukoliko je potrebno šire pojaš­njenje, takvo pojašnjenje smo naveli u bilješci. Također napominjemo, da sve što je ovdje u spisima istaknuto podvlačenjem crte, ili na neki drugi način, tako je istaknuto u izvornim spisima. Kod navođenja nadnevka izvornog spisa u regesti, prednost smo davali nadnevku stvarnog događaja, a ne nadnevku pisanja teksta. Na primjer, ako je razgovor crkvenog i državnog predstavnika održan 12. prosinca, a zapisnik o tom razgovoru sastavljen je 14. prosinca, u regesti navodimo nadnevak koji se odnosi na vrijeme održanog sastanka, a ne pisanja izvješća. Jedino ako izvorni spis ne navodi vrijeme održavanja razgo­vora, navodimo nadnevak pisanja izvješća.
Nadamo se da će ova knjiga, tj. prvi svezak, kao i sljedeći svesci pomoći u razumijevanju crkveno-državnih odnosa u vrijeme komunističke vladavine na području Đakovačke i Srijemske biskupije i da će spisi koje u njima donosimo potaknuti druge istraživače na daljnje istraživanje navedene problematike.”


Izvor i sadržaj:


Odgovori