Predavanje Gorana Miloradovića “Pokolj u Kerestincu 1936. Uzroci, okolnosti i tumačenja” u Beogradu
Dr Goran Miloradović, naučni savetnik Instituta za savremenu istoriju, održaće predavanje “Pokolj u Kerestincu 1936. Uzroci, okolnosti i tumačenja”.
U dvorcu Kerestinec i selu Rakitju nedaleko od Zagreba 16. aprila 1936. ubijeno je nekoliko ljudi. Neki ubijeni su bili članovi vladajuće Jugoslovenske radikalne zajednice. Ubili su ih seljaci iz tog kraja, pod optužbom da su „četnici“. U linču je učestvovalo nekoliko hiljada ljudi, a podstakli su ih istaknuti članovi Hrvatske seljačke sranke (HSS) svojom demagogijom. Optužene za ubistva je branilo vođstvo HSS-a. Sudski proces je postavljen kao političko, a ne pravno pitanje i završio se oslobađanjem zbog nedostatka dokaza. Sutradan poslije zločina provladina i opoziciona štampa su potpuno različito pisale o tom događaju. Zagrebački Jutarnji list i beogradska Politika su intonirali javno mnjenje, a ostale novine su sledile pisanje ta dva lista. Ubrzo su iz štampe nestali izrazi „pokolj“ i „krvoproliće“, koje je zamijenio neutralni termin „događaj“. Na to je uticao politički oportunitet da se psihoza ne zaoštrava tokom trajanja dijaloga vlasti i opozicije oko „hrvatskog pitanja“. Slabost države je vodila suspenziji zakona i opadanju autoriteta institucija. Pet godina prije rata Jugoslavija je pokazivala simptome raspada, a njena centralna vlast se nalazila u stalnoj defanzivi pred centrifugalnim silama.
Ban Kostrenčić je aprila 1936. od Uprave policije u Zagrebu dobio podatke o stradalima:
1) Dragutin Katanec (rođ. 1900) iz Sv. Nedjelje, rimokatolik, tokar, član četničke organizacije od 1934;
2) Predrag Golemović (rođ. 1908), iz Prćilovice kod Aleksinca, pravoslavac, bivši policijski stražar, član četničke organizacije od 1935;
3) Velimir Gogić, (rođ. 1910), iz Kamenice kod Caribroda, pravoslavac, bravar, član četničke organizacije od 1934;
4) Ibrahim Mahmudbegović, (rođ. 1902), iz Modrića kod Gradačca, musliman, činovnik;
5) Aleksandar Blagojević, (rođ. 1903), iz Tuzle, pravoslavac, trgovački pomoćnik;
6) Ivan Čipera (rođ. 1902), iz Suhopolja kod Slavonskog Broda, rimokatolik;
7) Eduard Folmost (rođ. 1902), iz Duge Rese, trgovački pomoćnik;
8) Jovan Buta, iz Rume, član četničke organizacije;
9) Kata Francetić,36 iz Rakitja, nevenčana supruga Jove Bute;
10)Suzana Francetić, maloletna, iz Rakitja, kći Kate Francetić, pastorka Jove Bute;
11) Franjo Francetić, seljak iz Rakitja.
Predavanje će biti u srijedu 6. aprila 2022. godine, u 12.00 sati, u Institutu za savremenu istoriju (soba 136), Trg Nikole Pašića br. 11, Beograd.
Izvori:
https://historiografija.ba/article.php?id=1203
https://www.facebook.com/Institut-za-savremenu-istoriju-115814429970452/