Sonja M. Dujmović, „Pod državnim okriljem. Istorija djetinjstva u Bosni i Hercegovini 1878-1941.“

Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu je objavio knjigu „Pod državnim okriljem. Istorija djetinjstva u Bosni i Hercegovini 1878-1941“ autorice Sonje M. Dujmović. U knjizi se uglavnom prati odnos države prema djeci i to na polju zdravstva, prosvjete i socijalne politike. Prvi dio („Kad Carstvo štiti“, 25-64) pokazuje na koji način je Austro-Ugarska Monarhija regulirala ta pitanja, dok je drugi dio („Pod zaštitom kraljevskog doma“, 101-251) posvećen jugoslavenskom razdoblju. Manje poglavlje je posvećeno i sudbini djece u Prvom svjetskom ratu (65-99), o čemu je i u našoj i u susjednim historiografijama već i ranije bilo riječi.

Knjiga je važna prije svega zbog činjenice da je ova tema bila veoma malo zastupljena u historiografiji u Bosni i Hercegovini. Neka pitanja koja autorica obrađuje su aktuelna sve do danas (pitanje obavezne vakcinacije – „kalemljenja“, koje se zakonski uspostavlja najprije naredbom Zemaljske vlade 1903, a potom i Zakonom 1913. godine), te socijalni položaj djece. Pojedini dijelovi knjige se nepotrebno pretvaraju u historiju školstva (posebno kada se pokušava predstaviti okvir za položaj đaka u razdoblju između dva svjetska rata), a ponekad se gubi bosanskohercegovački, a sve promatra isključivo u jugoslavenskom kontekstu.

Autorica je prvi put u historiografiji u Bosni i Hercegovini ponudila štivo koje se bavi raznim aspektima historije djece u dužem historijskom razdoblju. Iz knjige je moguće uočiti različite pristupe dvije države (Habsburške Monarhije i Kraljevine Jugoslavije) ovim pitanjima, te sagledati svu tragediju kroz koju su djeca prolazila, posebno tokom Prvog svjetskog rata. Vrijednost knjige je i u činjenici da položaj djece ne promatra izolirano od društvene stvarnosti, pa je ovo na neki način i knjiga o transformaciji bosanskohercegovčakog društva u hubsburškom i jugoslavenskom razdoblju između dva svjetska rata sagledana kroz odnos države prema djeci.

Na kraju knjige autorica zaključuje: „Govor o djetinjstvu je u stvari govor o društvu koje ga omogućuje, o njegovom stavu prema djetetu kao paradigmi vlastite budućnosti, prema mjerama koje poduzima da se ta budućnost planski ostvaruje, to je odnos prema vlastitoj vjeri u budućnost i njeno postepeno, smisleno i racionalno građenje. Pokazalo se da je do 1914. godine na prostoru Bosne i Hercegovine uvijek bilo premalo uticaja i konstruktivnih djelovanja, premao sistematskih, planski usmjerenih koraka, koji bi omogućuvali dostojan okvir za djetinjstvo, a time i razvoj društva ka napretku“ (str. 255-256).


Izvor i dodatne informacije:

https://historiografija.ba/article.php?id=963

https://www.facebook.com/iisbih/


Odgovori