Tina Filipović – O 7. Doktorskoj radionici “Mikrohistorija socijalizma” u Puli

7. Doktorska radionica Mikrohistorija socijalizma, Pula, 25-28. kolovoza 2021.

Ovogodišnja je doktorska radionica u organizaciji Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) i Filozofskog fakulteta u Puli okupila dvadesetak sudionika čije teme istraživanja i metodologije uranjaju u pretpostavljene koncepte mikrohistorije socijalizma i tranzicije. Povijest različitih društvenih grupa, radnih kolektiva i lokalnih zajednica, naizgled povezana samo sličnim društveno-političkim kontekstima, na ovoj je radionici inicirala diskusiju o nizu zajedničkih metodoloških i paradigmatskih pitanja. Mikrohistorija socijalizma je kao tema skupa bila povezana s istraživačkim projektom Hrvatske zaklade za znanost koji se od 2018. godine provodi u CKPIS-u – Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990 (Mikrosocijalizam). Igor Duda s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli je kao voditelj projekta održao predavanje na radionici, a isto su učinili i suradnici na projektu, Chiara Bonfigioli, Anita Buhin te Saša Vejzagić, predstavivši rezultate dosadašnjih istraživanja na vlastitim projektnim temama. Radionica je održana na engleskome jeziku zbog kvalitete međusobnog razumijevanja i diskusije doktoranada s domaćih i inozemnih sveučilišta, a objedinila je 15 doktorskih izlaganja. Doktorandima je tako pružena prilika da pronađu prikladne sugovornike i komparativni okvir za svoja istraživanja, a članovima projekta da testiraju vlastite teze i ostvare kontakt s najnovijim idejama i strujanjima u području istraživanja mikrohistorije (socijalizma).

Igor Duda je na samome otvaranju radionice istaknuo potrebu za stvaranjem šireg makro-povijesnog okvira u istraživanjima povijesti socijalizma odozdo. Istaknuo je kako studije slučaja iz raznih socijalističkih zemalja, kao i istraživanja uže postavljenih tema iz povijesti socijalističke Jugoslavije mogu doprinijeti slaganju i preslagivanju jednog šireg, globalnog političko-povijesnog konteksta. Povijesti pojedinih općina, tvornica, institucija, kolektiva, pa i susjedstava često predstavljaju sadržajniji i dinamičniji, a nerijetko zanemareni istraživački materijal čija upotreba konačno pronalazi svoj smisao na ovim prostorima u posljednjih petnaestak godina. Osim zadovoljstva činjenicom da na radionici sudjeluju doktorandi s raznih sveučilišta, od Sjeverne Karoline i Varšave do Bologne i Beograda, podcrtana je važnost networkinga za kvalitetu i budućnost doktorskih istraživanja. Otvorenje radionice zaokruženo je predavanjem poslijedoktorandice Anite Buhin o samoupravnoj transformaciji kulture. Buhin je na primjerima djelovanja SIZ-a za kulturu u Općini Pula i Karlovac tijekom 1970-ih i 1980-ih prikazala mogućnosti i prepreke samoupravnog socijalizma u praksama kulturnih radnika, s posebnim osvrtom na kreiranje kulturne politike u lokalnim poduzećima.

Drugi je dan radionice započeo predavanjem Chiare Bonfiglioli, predavačice na Sveučilišnome koledžu Cork, o aktivizmu žena radnica unutar poduzeća i općinskih struktura. Na temelju primjera iz Varaždina i Duge Rese Bonfiglioli je u svome predavanju zagovarala paradigmu kontinuiteta aktivnosti žena i aktualnosti ženskog pitanja kroz lokalne sekcije Saveza ženskih društava i Konferencije za društvenu aktivnost žena, s fokusom na aktivizam žena u području socijalne brige i brige o djeci. Sekciju doktorskih prezentacija otvorila je doktorandica Tina Palaić sa Sveučilišta u Ljubljani s prikazom povijesti nastajanja Muzeja ne-europskih kultura kao podružnice slovenskog Etnografskog muzeja i njegovih glavnih aktivnosti. Politiku prikupljanja muzejskih predmeta i njihove prezentacije javnosti Palaić je interpretirala kao model promocije jugoslavenske politike nesvrstanih, osobito principa suradnje i prijateljstva Jugoslavije sa zemljama globalnog juga. U diskusiji koja je uslijedila raspravljano je o percepciji rase u jugoslavenskome socijalističkom imaginariju na temelju referenci iz knjige Catherine Baker Race and the Yugoslav Region. Katarina Beširević sa Sveučilišta u Beogradu je na temelju individualnih iskustava članova neoavangardnog novosadskog kruga predstavila problematiku samopercepcije te položaja i utjecaja alternativnih, mahom mladih književnika i umjetnika u jugoslavenskome društvu i kulturi tijekom kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih. Snaga političkog aktivizma i kritičke misli u radu i djelovanju Tribine mladih, prema doktorandici Beširević, iznikla je iz multikulturne novosadske sredine koju odlikuje prožimanje srpskog, hrvatskog i mađarskog intelektualnog kruga.

Posebnost ruralne sredine u istočnoj Moravskoj, točnije općine Velehrad i njezinog patriotskog svećenstva u Čehoslovačkoj u odnosu na dominantni komunistički narativ o Katoličkoj crkvi bila je studija slučaja doktorandice Mire Markham sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu. Markham pod terminom Operacija Velehrad definira uspješnu akciju lokalne partijske organizacije koja je 1950. u suradnji s režimu odanim svećenicima organizirala tradicionalno vjersko hodočašće pod državnim pokroviteljstvom, koristeći ga ujedno i kao platformu za političku mobilizaciju. Povela se diskusija o transformaciji uloge i simbolike hodočašća za lokalno stanovništvo zbog koje je sredinom 1980-ih taj tradicionalni događaj u Velehradu prerastao u otvoreno protivljenje vjernika režimu. Doktorandica Tatiana Churchulieva-Knight sa Sveučilišta u Kölnu u svojoj je prezentaciji prikazala ulogu folklora i folklorne glazbe u kulturnoj politici socijalističke Bugarske. Uz pomoć usmene povijesti Churchulieva-Knight pronikla je u svakodnevnicu većinom amaterskih glazbenika koji su nastupali na vjenčanjima, ističući njihovu praktičnost, samoukost i snalažljivost u izradi novih instrumenata i produciranju glazbe. Pitanje budućnosti i perspektive folklora u suvremenoj Bugarskoj ostavila je otvorenim za diskusiju.

Procesom zapošljavanja kazaških radnika u čeličani regije Karaganda kao jednim od oblika sovjetske diskriminatorske politike prema etničkim Kazahstancima u svojoj se prezentaciji bavio doktorand Jonathan Raspe sa Sveučilišta Princeton. Na primjeru sovjetskog javnog i medijskog diskursa te strogih kriterija za zapošljavanje radnika u tvornici u Termitau s kraja 1950-ih, Raspe je jasno naznačio prepreke s kojima su se kazaški industrijski radnici suočavali u pokušaju da postanu dijelom radničkog miljea sovjetske teške industrije. Dora Tot sa Sveučilišta u Bologni svoju je doktorsku prezentaciju naslovila prema imenu jugoslavenskog humorističnog partizanskog filma Snađi se, druže, aludirajući tako na radnu i životnu atmosferu osmero građevinskih inženjera Hidroelektre tijekom njihovog trogodišnjeg boravka u Alžiru, na radnom mjestu stručnjaka za tehničku suradnju. Neadekvatna pripremljenost stručnjaka pri odlasku, odsutnost pravne, administrativne, a često i logističke podrške te drugačiji uvjeti rada i života prisili su jugoslavenske stručnjake na improvizaciju u rješavanju mnogih problema. Tot je u svome istraživanju zaključila da su svakodnevna iskustva jugoslavenskih inženjera u Alžiru mogla izazvati prijevremeno raskidanje bilateralnih ugovora o investicijskoj suradnji i tako uzdrmati jugoslavensku političko-ekonomsku suradnju sa zemljama u razvoju.

Treći je dan radionice započeo predavanjem poslijedoktoranda Saše Vejzagića o formiranju velikih građevinskih poduzeća na području Zagreba i Međimurja, njihovom ustroju, poslovanju, investicijskoj i kadrovskoj politici te utjecaju udruženog rada na funkcioniranje velikih poslovnih sustava. Vejzagić se osvrnuo i na problematiku suodnosa poduzeća i općine u poslovnom svijetu, utjecaj političkog odlučivanja, tržišta i lokalnih interesa na poslovanje, kao i na uspon tehnomenadžera čije poslovne biografije prati u svojim istraživanjima. Novi blok doktorskih prezentacija otvorio je Zoran Vučkovac sa Sveučilišta u Giessenu svojim prikazom poslovnih i strukturalnih promjena te kriza u Rudniku željezne rude Ljubija na sjeveru BiH, od sredine 1980-ih do početka 1990-ih. Njegov je istraživački fokus zapravo usmjeren na sagledavanje metamorfoze uloge i značaja rudnika u životu lokalnog stanovništva, prvenstveno radništva, tijekom razdoblja ekonomske krize i pada socijalizma, rata u BiH te prvog vala poslijeratne privatizacije. Doktorand Bruno Raguž sa Sveučilišta u Zagrebu predstavio je okvir svog doktorskog istraživanja u kojemu istražuje utjecaj Rafinerije nafte Sisak na urbanistički razvoj grada u razdoblju gospodarske ekspanzije poduzeća. U istraživanjima koja predstoje Raguž se planira pomnije baviti pitanjima stambene izgradnje, sufinanciranja izgradnje vrtića i opremanja škola, sportskih i kulturno-umjetničkih aktivnosti te općenito kvalitete života Siščana na koju je Rafinerija imala izravan utjecaj.

Razni oblici devijantnih ponašanja, moralnih zastranjenja i odstupanja od partijske linije u djelovanju članova Gradskog komiteta KPH/SKH Karlovac u prvim poslijeratnim godinama bili su tema prezentacije doktoranda Petra Markuša sa Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujući Registru sankcioniranih članova Markuš je rekonstruirao koji su problemi najčešće stavljali na kušnju ovaj lokalni ogranak avangarde socijalističkog društva. Prakticiranje vjere, šovinistički i nacionalistički istupi, alkoholizam, kao i razni gospodarski kriminal bili su jedni od najčešćih ugroza uzornog ponašanja komunista, a odnos Partije prema devijantnom ponašanju vlastitog članstva ispitan je kroz sociološku teoriju društvene dezorganizacije i teoriju etiketiranja.

Doktorandica Valentina Kezić sa Sveučilišta u Zagrebu u svome je izlaganju prikazala važnost osnutka i djelovanja radničkih novina osječke tvornice svile Svilana u prvih nekoliko godina njihovog postojanja. Razdoblje vrhunca radničkog samoupravljanja s donošenjem Zakona o udruženom radu 1976. godine pridonijelo je pokretanju tvorničkih novina i otvaranju raznih tema važnih za radnu i životnu svakodnevicu žena radnica. Primjeri članaka s kritikom poslovanja poduzeća koje je Kezić istaknula u svojoj prezentaciji otvorili su potom diskusiju o postojanju i mogućim oblicima cenzure u ovoj vrsti tiskanog medija. Mirjam Vida Blagojević sa Sveučilišta u Zagrebu u svojoj se prezentaciji pozabavila poviješću razvoja javnog zdravstva i socijalne medicine u međuratnome i poslijeratnom Osijeku. Reorganizacijom rada ustanove za javno zdravstvo u Osijeku u svakom se novom desetljeću nastojalo odgovoriti na nove zdravstvene potrebe lokalnog stanovništva i okolice koju je prije svega mučio nedostatak ulaganja u infrastrukturu, zdravstveno osoblje i neadekvatni program prevencije bolesti stanovništva. Usporeni razvoj zdravstvene skrbi u Osijeku, prema Vida Blagojević, reflektirao se i na lošu demografsku sliku njegovog stanovništva u odnosu hrvatski prosjek.

Doktorandica Olha Martyniuk s Instituta za istočne i jugoistočne studije Sveučilišta Regensburg u svome je izlaganju pronikla u različite slojeve sjećanja na povijesnu ulogu Crvene armije u oslobađanju i ujedinjenju Ukrajine u Drugom svjetskom ratu na primjerima dvaju ukrajinskih gradova iz različitih predratnih i ratnih konteksta, Ternopila i Vinnicje. Politikom izgradnje spomenika i preimenovanja ulica posvećenih herojima Crvene armije, Martyniuk nas je uvela u različite procese memorijalizacije rata koji su postali osobito vidljivi brisanjem sjećanja na sovjetske heroje u korist lokalnih partizanskih boraca neposredno nakon prvih demokratskih izbora u Ukrajini 1990. godine. Tina Filipović sa Sveučilišta u Zagrebu u svojoj je doktorskoj prezentaciji predstavila okvire političke aktivnosti partizanskih ratnih veterana i njihove organizacije u Sisku tijekom 1970-ih i 1980-ih. Pregledom stupnja uključenosti veterana u svakodnevnu politiku, kao i ciljeva njihovog političkog aktivizma, Filipović je zaključila da je politizacija većinski umirovljenih veterana i njihova politička aktivnost bila jedini način očuvanja njihovog položaja u jugoslavenskome društvu kasnog socijalizma.

Posljednji dan radionice započeo je predavanjem Igora Dude o instituciji mjesnih zajednica u Jugoslaviji kao fenomenu proširene obitelji u kojima su stanovnici pojedinog sela, ulice ili kvarta trebali odlučivati o nizu zajedničkih potreba i projekata u vlastitome životnom okruženju. Ingerencije, strukturu i funkcioniranje mjesnih zajednica kao elementa izravne demokracije i društvenoga samoupravljanja, uz bok radničkome samoupravljanju, Duda je prikazao na primjerima pojedinih mjesnih zajednica iz čitave Jugoslavije. Doktorandica Milena Błahuta sa Sveučilišta u Varšavi prezentirala je okvire svog istraživanja u kojemu nastoji rekonstruirati točke brisanja i transformacije kolektivnog sjećanja na život u socijalizmu među stanovnicima Borovog Naselja. Uz pomoć intervjua s nekadašnjim radnicima poduzeća za proizvodnju obuće Borovo, ali i analizom suvremenog diskursa o Borovu, a time i o Vukovaru kao mjestu sjećanja, Błahuta pokušava proniknuti u strukturu sjećanja koja uvelike oblikuje poslijeratni identitet grada. Svoj je teorijski okvir pronašla u području poljskih studija socijalizma i tranzicije koji snažno zagovaraju upotrebu biografske metode u istraživanjima. U posljednjoj je doktorskoj prezentaciji Martin Babička sa Sveučilišta u Oxfordu razložio koncept sociotehničkog imaginarija stvaranog od strane filmaša i književnika. Sociotehnički imaginarij gradio se kroz promociju netom izgrađene nuklearne elektrane Dukovany u Čehoslovačkoj kao tvornice budućnosti. Film Atomic Cathedral i knjiga The Harvest of Light, prema Babički, ogledni su primjeri propagandnog prezentiranja nuklearne energije kao najbolje ekološke alternative u 1980-ima koja pak jamči očuvanje i daljnji rast životnog standarda. Projekt spajanja književnih, prirodnih i tehničkih krajolika za promociju društvenog progresa otkriva nam i karakteristike umjetničke vizije napretka, ekološke osviještenosti i suživota čovjeka s prirodom u kasnome socijalizmu.

Unatoč različitosti tema i metodoloških pristupa ostvaren je kvalitetan znanstveni dijalog između sudionika željnih novih komparacija i sugestija za usmjeravanje vlastitih istraživanja. Pitanja o kojima se vrlo često promišljalo u diskusijama bila su kako ispravno pozicionirati predmet istraživanja, oblikovati ključna istraživačka pitanja i izbjegavati generaliziranje u stvaranju zaključaka. Četverodnevni je susret na mikrohistorijskim temama zavirio u svakodnevicu ljudi u socijalizmu, detektirao proturječnosti između proklamirane politike i prakse, tragao za dubljim objašnjenjima pojedinih fenomena te u konačnici dekonstruirao, odnosno, rekonstruirao socijalizam i kao ideju i kao društveno-političko uređenje. Studije slučaja iz raznih dijelova Jugoslavije, Bugarske, Čehoslovačke, SSSR-a i Alžira pretežito su se fokusirale na primjere iz urbanih, industrijskih središta u kojima je radništvo, barem nominalno, sudjelovalo u izgradnji socijalizma odozdo i time utjecalo na shvaćanje uloge pojedinca u preobrazbi modernog društva. Društveni i politički aktivizam, funkcioniranje samoupravljanja, stvarni položaj radništva, uloga i metamorfoza tradicije u socijalizmu, razne politike sjećanja i djelovanje kulturno-umjetničkih te intelektualnih krugova u naizgled jednoobraznome društvu teme su koje zaslužuju pomniju pažnju povjesničara i drugih istraživača. Okrenutost interdisciplinarnosti, komparaciji i različitim vrstama arhivskih izvora još se jednom pokazala kao važan preduvjet za bavljenje mikrohistorijom.

Doktorske radionice CKPIS-a i Filozofskog fakulteta u Puli održavaju se od 2015. godine, a njihove su teme obično povezane s aktualnim projektima u CKPIS-u ili vanjskim projektima na kojima Centar surađuje. Pozivi za sudjelovanje na doktorskoj radionici, programi te foto i video prilozi s održanih radionica dostupni su na internetskim stranicama CKPIS-a. Nakon prošlogodišnje virtualne radionice, ovogodišnja je uspješno održana uživo, a sudionici su u neformalnom dijelu programa posjetili pulski Povijesni i pomorski muzej Istre te privremenu izložbu u muzeju pod nazivom Dušan Ćurić: Pulska fotoreportaža. Reporterske Ćurićeve fotografije Pule i pulske svakodnevice od 1960-ih do kraja 1980-ih sjajno su se uklopile u mikrohistorijsku tematiku radionice. Čini se da je glavni cilj radionice – prožimanje različitih istraživačkih koncepcija i percepcija s ciljem uključivanja doktoranada u najnovije tokove historiografije – time uspješno i ostvaren.

Tina Filipović


Odgovori