Seminar_Ideologija: teorije i kritike
CENTAR ZA RADNIČKE STUDIJE
Seminar_Ideologija: teorije i kritike
Zagreb 26./27.11.2016., MAZ, Pavla Hatza 16
(scroll down for english)
Pozivamo vas na redovni godišnji seminar Centra za radničke studije u sklopu ovogodišnjeg programa posvećenog teoriji ideologije. U nastavku možete pročitati raspored i sažetke izlaganja, kao i kratku elaboraciju programa.
Subota, 26.11.2017.
11 – 12:30h
Ekonomska teorija kao ideologija: J.B. Clarkovo opravdanje nadnica u kapitalizmu
Toni Prug
Ekonomija se u početku etablirala kao politička ekonomija, teorijska disciplina koja je uključivala i određene političke dimenzije. Od kasnog devetnaestog stoljeća su prokapitalistički orijentirani ekonomisti nastojali razviti ekonomiju kao čistu znanost zasnovanu na matematičkim modelima i oslobođenu od političkog utjecaja. Većina tih autora nikad nije govorila o utjecaju i važnosti političkih uvjerenja u njihovom teorijskom radu. Među njima se ističe John Bates Clark i to na dva načina. Prvo, on je svoj rad razumijevao kao izravnu intervenciju u obrani kapitalističke proizvodnje od socijalističkih ideja, radničkog pokreta i Marxove teorije. Drugo, vrlo slabo je poznavao i koristio matematiku. Naoružan snažnim političkim stavom i uvjerljivim konceptualnim mišljenjem, Clark je doprinio ideji koja se nalazi u samom srcu mejnstrim ekonomije: kapitalistička proizvodnja je pravedna i meritokratska, a u njoj su, po prirodnim zakonima, svi faktori proizvodnje plaćeni sukladno njihovom doprinosu.
Toni Prug je doktorirao na Queen Mary, University of London, studirajući egalitarnu i participatornu proizvodnju i alokaciju. Istražuje specifičnosti društvenih formi proizvodnje i njihovog utjecaja na ljudski razvoj.
15:30 – 17h
Pristanak, prisila, rezignacija: izvori stabilnosti u kapitalizmu
Vivek Chibber
Ovo će izlaganje nastojati pokazati da je objašnjenje društvene stabilnosti u kapitalizmu, razvijeno u suvremenim marksističkim teorijama, duboko pogrešno. Pod utjecajem jednako pogrešnog čitanja Antonija Gramscija, marksisti su tvrdili da je esencijalni problem u kapitalizmu stvaranje ideološkog pristanka radničke klase i da taj pristanak osigurava društvenu stabilnost. Pokazat ću da se ovaj argument ne može pronaći ni kod Gramscija ni kod Marxa. A ako su čak negdje i iznijeli, moramo ga odbiti. Glavni izvor stabilnosti su strukturne prisile nametnute radničkoj klasi i upravo se te prisile moraju razumjeti i mijenjati. Marksisti se moraju vratiti svojim materijalističkim korijenima.
Vivek Chibber je profesor sociologije na Sveučilištu New York i autor niza zapaženih studija među kojima se ističe Postcolonial Theory and The Spectre of Capital.
17:15 – 19h
Opća diskusija
Nedjelja, 27.11.2016.
11 – 12:30h
Što je važnije u životu: ekonomija ili ideologija?
Marko Kostanić
Ako je vjerovati dominantnoj medijskoj i analitičkoj optici, društvo je podijeljeno u dvije rubrike: ekonomiju i ideologiju. Takva podjela čini analitiku prilično jednostavnom: društveni procesi se razumijevaju s obzirom na udjele ekonomije ili ideologije u njima, bilo da se radi o izborima za predsjednika SAD-a, bilo da se radi o hrvatskom kulturnom polju. Analitički napor doseže do svojevrsne zero-sum game: ovdje imamo 60% ideologije, a 40% ekonomije, a negdje drugdje 85% ekonomije, a 15% ideologije. Osim što do kraja vulgarizira ionako krajnje problematičnu marksističku metaforu baze i nadgradnje, taj pristup je opterećen i dvjema pretpostavkama iz suparničkog tabora: tradicije neoklasične ekonomije. Naime, društveni akteri se individualiziraju i pretpostavlja se njihov (i)racionalni izbor: što mi je važnije u životu – ekonomija ili ideologija? Druga je pretpostavka isključenje dimenzije vremena, odnosno povijesti iz cijele priče, kao da se svi ljudi svako jutro iznova pred ogledalom pitaju što im je važnije, a nevidljiva ruka agregira sve odluke i transformira ih u društvene učinke.
Prolazeći kroz dinamiku i primjere iz hrvatskog političkog života, nastojat ćemo u predavanju predočiti nešto kompleksniji odnos između ekonomije i ideologije, kao i ukazati na problematične aspekte same dihotomije.
(Predavanje će se održati na hrvatskom jeziku.)
Marko Kostanić je član CRS-a i urednik na regionalnom portalu Bilten.
15:30 – 17h
Socijalni konstruktivizam i ideologija u društvenim znanostima
Mislav Žitko
Najkasnije od uspona postmodernizma u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća pojam socijalnog konstruktivizma igrao je prominentnu ulogu u društvenim i humanističkim znanostima. Na početku se činio kao koristan alat za preispitivanje prevladavajućih oblika ideološke mistifikacije. Ideologija funkcionira samo zato jer nismo sposobni analizirati njene pozadinske mehanizme, a socijalni konstruktivizam nastoji otkriti skriveni ideološki sadržaj iza riječi i objekata koje susrećemo u društvenom svijetu. U periodu od nekoliko desetljeća lista socijalnih konstrukata narasla je iznimno brzo i do drugog predsjedničkog mandata Billa Clintona uključivala je, kako napominje Ian Hacking, činjenice, rod, bolest, autorstvo, emocije, znanje, da ne spominjemo ekonomiju, novac i kvarkove. U ovom izlaganju ćemo mapirati upotrebu socijalnog konstruktivizma i proučiti njegov odnos s pojmom ideologije. Naš je glavni cilj evaluirati posljedice socijalnog konstruktivizma u domeni društvenih znanosti i ispitati, koliko nam je moguće, je li pojam ideologije koji služi kao glavni pokretač socijalnog konstruktivizma, uopće dovoljno prikladan za upotrebu.
Mislav Žitko je član Centra za radničke studije i predaje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
17:15 – 19h
Opća diskusija
Program Centra za radničke studije financijski podupire Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.
—————————————————–
(english)
Saturday, November 26th
11 – 12:30h
Economic theory as ideology: J.B. Clark’s justification of wages in capitalism
Toni Prug
Economics started as political economy, a theoretical discipline that incorporated some political aspects. From the late nineteenth century, pro-capitalist theorists strived to develop economics, a pure science based on mathematical models and an objective approach free form politics. Most of those authors never spoke about the role and importance of their own political beliefs for their work. John Bates Clark stands out in two regards. First, he considered his work to be a direct intervention in defense of capitalist production against socialist ideas, workers’ movements and Marx’s theories. Second, he hardly knew or used any mathematics. Armed with strong political beliefs and persuasive conceptual thinking, directly addressing Marx’s notion of exploitation and its growing popularity, Clark contributed an idea still at the heart of mainstream economics: that capitalist production is just and meritocratic; controlled by a natural law all factors of production are paid according to their contribution.
Toni Prug obtained his PhD from Queen Mary, University of London, studying egalitarian and participatory production and allocation. He is researching specificities of social forms of production and how they shape human development.
15:30 – 17h
Consent, Coercion and Resignation: The Sources of Stability in Capitalism
This talk will suggest that the explanation of social stability in capitalism as developed by recent Marxist theory is deeply flawed. Under the influence of a correspondingly flawed reading of Antonio Gramsci, Marxists have argued that the essential problem in capitalism is the generation of ideological consent on the part of the working class, and it is this consent that provides social stability. I will suggest that this argument cannot be found in either Marx or in Gramsci. And in any case even if they had made such an argument, we ought to reject it. The main source of stability is the structural constraints imposed on the working class, and it is these constraints that need to be understood and changed. Marxists need to return to their materialists roots.
Vivek Chibber teaches sociology at the NYU and is an author of many influential studies, including his latest book Postcolonial Theory and the Spectre of Capital.
17:15 – 19h
General discussion
Sunday, November 27th
11 – 12:30h
What is more important in life: the economy or ideology?
Marko Kostanić
If we are to believe the dominant media and analytical optics, society is divided into two distinct rubrics: the economy and ideology. This kind of division makes analytics rather simple: social processes are understood according to the shares of the economy or ideology in them. It makes no difference if we are talking about the US presidential elections or the Croatian cultural field. The peak of analytical effort is some kind of zero-sum game: in this case we have 60% of ideology and 40% of economy and in other one we have 85% of economy and 15% of ideology. Except that this approach vulgarizes the in some regards already quite problematic Marxist metaphor of base and superstructure, it is also pretty much devoted to two presuppositions from the opponent’s camp: neoclassical tradition. Namely, social actors are being individualized and their (i)rational choice is presupposed: what is more important in my life – the economy or ideology? The second presupposition is concerned with an exclusion of the dimension of time, i.e. history, as if every individual stands every morning in front of the mirror and asks himself what is more important, while the invisible hand aggregates all individual decisions and transforms them into social effects.
In this lecture we will try, providing some examples from Croatian political life, to outline a more complex relation between the economy and ideology, and also point out some problematic aspects of the dichotomy itself.
Marko Kostanić is a member of the Centre for Labour Studies and an editor on regional web-portal Bilten.
15:30 – 17h
Social constructivism and ideology in social science
Mislav Žitko
At least since the rise of postmodernism in the late 1970s, the notion of social construction has played a prominent role in the humanities and social sciences. At the beginning it appeared as a useful tool for questioning the prevailing forms of ideological mystification. Ideology works only because one is unable to analyze its underlying mechanisms, and social constructivism aims to disclose the ideological content hidden behind words and objects that one encounters in the social world. In the period of just a few decades the list of social constructs expanded quite rapidly and by the time Bill Clinton got his second term in the Oval office it included, as Ian Hacking pointed out, such things as facts, gender, illness, authorship, emotions and knowledge, not to mention the economy, money, urban schooling and quarks. In this presentation we will map the uses of social constructivism and scrutinize its relationship with the notion of ideology. Our main goal is to evaluate the consequences of social constructivism in the realm of social science and to examine, to the extent that we can, whether the notion of ideology that comes as the prime mover of constructivism, is in fact sensible enough to use.
Mislav Žitko is a member of the Centre for Labour studies and a lecturer at Faculty of Social Sciences and Humanities in Zagreb.
17:15 – 19h
General discussion
The program of the Centre for Labour Studies is financially supported by the Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.
————–
Izvor i dodatne informacije o programu: