Tribina Trećeg programa: Hrvatska inteligencija izbrisana iz sjećanja (HR3, 28.05.2021, 20:00)
Protivno površnim uvidima u međuratnu hrvatsku povijest, pa i tijek Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj, narav vrijednosno konzervativne i nacionalno osviještene klase hrvatskih intelektualaca u to doba nije bila nimalo jednoznačna. Upravo suprotno, u posljednjoj dekadi Kraljevine Jugoslavije, ali i tijekom kratkotrajne Nezavisne Države Hrvatske, ispod površinskog pritiska za usklađivanjem uvjerenja sa zahtjevima navedenih diktatura, u hrvatskom je intelektualnom životu bujao niz silnica – često i međusobno suprotstavljenih – pod zajedničkim nazivnikom potrebe za uspostavom i očuvanjem hrvatske državnosti nesvodive na njezin ustaški aspekt. Iako će se u ideologiziranim reinterpretacijama politizirane komunističke historiografije sve mnogobrojne silnice hrvatske državotvorne misli svesti samo na refleks pragmatičnoga i kobnog savezništva s talijanskim fašizmom i njemačkim nacionalsocijalizmom, hrvatsku prijeratnu i ratnu nacionalnu misao obilježuje iznenađujući unutarnji pluralizam: pored liberalnih i sekularnih pravaša te katoličkih intelektualaca proizišlih iz raznovrsnih udruženja Hrvatskoga katoličkog pokreta, državotvornu misao dijelili su i intelektualni baštinici nasljeđa Hrvatske seljačke stranke, kao i jedan, u početku nezanemariv dio hrvatskih komunista. U skladu s europskim političko-ideološkim i filozofskim gibanjima međuratnog vremena, poput “konzervativne revolucije” s epicentrom u Njemačkoj, u Hrvatskoj je tada postojao niz istaknutih pojedinaca i idejno-vrijednosnih strujanja po mnogočemu znatno modernijih i sofisticiranijih od svojih nacionalističkih i suverenističkih nasljednika iz našega vremena. Ipak, budući da je naglo okončan komunističkom revolucijom 1945. godine, utjecaj navedenih intelektualaca na današnjicu tek je sporadičan i posredan, a nositelji nacionalne misli raspršeni su, ugušeni i zatomljeni progonima, pogubljenjima ili društvenom marginalizacijom. O razlozima zbog kojih su intelektualci iz toga razdoblja i danas, unatoč krahu jugoslavenskoga komunističkog narativa, uvelike zaboravljeni, kao i o nizu drugih tema, na večerašnjoj će Tribini raspravljati Stipe Kljaić, Jure Vujić i Tomislav Kardum.
Stipe Kljaić znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Dosada je objavio dvadesetak znanstvenih članaka u zemlji i inozemstvu. Od monografija ističe se “Nikada više Jugoslavija: intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-1945.)” iz 2017. godine, proizišla iz njegove doktorske disertacije. U svojim studijskim boravcima u inozemstvu nagrađivan je istraživačkim stipendijama sveučilišta Bologna i Stanford. Poseban fokus istraživanja su mu hrvatska intelektualna povijest i povijest ideja u doba modernosti.
Jure Vujić pravnik je i politolog. Povratnik iz Francuske. Stručno se bavi geopolitikom, geostrategijom i istraživanjima međunarodnih odnosa. Na Pariškom je Sveučilištu pravnih, društvenih i gospodarskih znanosti – Pariz II (Université Panthéon Assas – Paris II) diplomirao pravo. Autor je nekoliko knjiga na francuskom jeziku. Na hrvatskom jeziku autor je knjiga “Geopolitika multipolarnog svijeta – Razumjeti svijet XXI. stoljeća” (2015.), “Radikalna misao – fenomenologija političkog radikalizma (2016.), “Narodi protiv elita – populizam i suverenizam” (2020.) te “Kronike dobrovoljnog ropstva” (2020.) i “Konzervativna revolucija od Weimara do danas” (2020.). Suradnik je Geopolitičke akademije Pariza, pročelnik je Odjela za politologiju Matice hrvatske i voditelj Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja iz Zagreba. Suradnik je i kolumnist u listu Vijenac Matice hrvatske, časopisima Krisis i Elements te časopisu Geostrategiques Geopolitičke Akademije Pariza.
Tomislav Kardum završio je diplomski studij povijesti te diplomski studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija. Radi kao vanjskopolitički novinar u Hrvatskoj izvještajnojnovinskoj agenciji (HINA). Autor je knjige “Vanjska politika Njemačkoga Carstva 1871.-1890.”, a u narednom će razdoblju biti objavljena i knjiga o komunistima u Banovini Hrvatskoj. Bavi se hrvatskom međuratnom poviješću, poviješću komunizma i intelektualnom poviješću.
Urednik: Krešimir Čokolić
Moderator: Matija Štahan
Izvor: https://radio.hrt.hr/najave/tribina-treceg-programa/727/