Tekstovi, članci i knjige o Juliju Makancu

U prilogu upućujemo na niz tekstova, članaka i knjiga koje su povjesničari, filozofi i drugi autori objavili o Juliju Makancu (1904-1945), piscu, filozofu, političaru i ustaškom dužnosniku, koji je trenutno u žiži interesa stručne i šire javnosti.

 

—

 

ČLANCI I KNJIGE

 

Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol.70. No.3. 2015.

 

Odnos »kulture« i »religioznoga« u djelu Uvod u filosofiju poviesti Julija Makanca

 

Ivan Macut

 

Puni tekst: hrvatski, pdf (152 KB)   str. 317-328

 

http://hrcak.srce.hr/151283

 

—

 

Cris : journal of the Historical Society of Križevci, Vol.XVI No.1 2014.

 

Jedan prilog za političku biografiju. Zapisnik sa saslušanja dr. Julija Makaneca od 26. svibnja 1945. godine

 

Željko Karaula

Ivica Miškulin

 

 Fulltext: croatian, pdf (198 KB)   pages 77-85

 

Abstracts

U radu se, uz kratku analizu dosadašnjeg istraživanja Makančevog političkog i filozofskog djelovanja, prilaže zapisnik o njegovom saslušanju pred istražnim organima Jugoslavije od 26. svibnja 1945. godine koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u fondu dr. Bogdana Krizmana.

 

http://hrcak.srce.hr/135414

 

—

 

Petar Macut, “Julije Makanec kao duhovni odgojitelj Ustaške mladeži”, u: Intelektualci i rat 1939-1947., Zbornik radova s Desničinih susreta 2012., FF press, 2013., str. 147-162.

 

https://bib.irb.hr/datoteka/683171.Julije_Makanec_kao_odgojitelj_Ustake_mladei.pdf

 

—

 

Enis Zebić, Filozofija politike Julija Makanca: doktorski rad, mentor Žarko Puhovski, Zagreb 2011.

 

Enis Zebić, Od liberalnog do autoritarnog: filozofija politike Julija Makanca, Zagreb 2013.

 

Julije Makanec prvi je filozof politike u hrvatskoj kulturi, autor pregleda povijesti novovjeke filozofije politike (“O državi” iz 1939. godine) koji je pravi pladoyer za parlamentarnu demokraciju. Makanec suvereno problematizira fenomen masovne liberalne demokracije na način koji je uvelike validan i danas.

 

U vrijeme Endehazije – iako kao propagandist uvelike zagovara nacionalizam i antisemitizam – kao filozofijski autor uspijeva zaobići te teme (“Razvoj državne misli” iz 1943). Upravo Makanec javno odgovara nadbiskupu Stepincu kada ovaj listopada 1943. godine naglasnije do tada proziva ustaški režim zbog rasizma i zločina, upozoravajući da će takvo postupanje ustaških vlasti doći glave ideji hrvatske države…  ujedno, Makanec je možda najcitiraniji autor u Tuđmanovim “Bespućima”, knjizi koja je u manjoj ili većoj mjeri utjecala na živote svih građana Hrvatske.

 

Osim bavljenja Makancem kao filozofom politike, autor je nastojao prikazati vrijeme u kojem je živio i djelovao, neke autore koji su imali snažnijeg utjecaja na Makanca, i radi boljeg razumijevanja njegovog filozofijskopolitičkog opusa – samu Makančevu osobu.

 

http://www.mvinfo.hr/knjiga/9096/od-liberalnog-do-autoritarnog-filozofija-politike-julija-makanca

 

—

 

Filozofska istraživanja, Vol.28 No.3 2008.

 

Recepcija filozofije Julija Makanca u hrvatskoj filozofiji nakon 1990. godine. Fragmenti bez sinteze

 

Enis Zebić

 

Fulltext: croatian, pdf (351 KB)   pages 657-663

 

Abstracts

Iako je prošlo gotovo dvije decenije od propasti političkog sustava u kojem je hrvatski filozofski autor i političar Julije Makanec (1904.–1945.) bio prešućivan po ideološkom i političkom kriteriju, ni u novim političkim okolnostima nije primjereno i sustavno obrađen, iako to njegovi filozofijski radovi, po ocjeni autora, zaslužuju. Autor prikazuje dosadašnje parcijalno bavljenje Makancem u razdoblju nakon 1990. i sugerira moguće razloge zašto je izostala ozbiljnija obrada njegova opusa, s naglaskom na radove iz filozofije države i politike.

 

http://hrcak.srce.hr/36630

 

—

 

Filozofska istraživanja, Vol.27 No.1 2007.

 

Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i politike u radovima do 1941. godine

 

Enis Zebić

 

Fulltext: croatian, pdf (436 KB)   pages 179-194

 

 Abstracts

Zbog svoje uloge u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, gdje je bio ministar obrazovanja, hrvatski je političar i filozof Julije Makanec (1904. 1945.) bio sustavno ignoriran u razdoblju od 1945.–1990. Objavio je nekoliko knjiga o filozofiji države i politike. Njegova prva knjiga, “O podrijetlu i smislu države”, objavljena 1939., pregled je koncepata države od Machiavellija do Mussolinija. Makanec u tom pregledu kritizira političku situaciju u kraljevini Jugoslaviji (manjak demokracije, manjak slobode govora, itd.) te donosi svoju vlastitu viziju filozofije države. Ista je temeljno hegelijanska, a Makanec joj dodaje nešto humboldtovskog duhovnog liberalizma i kršćanskog egalitarizma. Autor sugerira da Makanec nije uspio stvoriti konzistentnu poziciju, te da su neki njegovi iskazi u kontradikciji s drugima.

 

http://hrcak.srce.hr/15762

 

—

 

Višeslav Aralica, Što je nacija ustaškim intelektualcima?, u: zbornik Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji, Zagreb 2007, str. 265-304.

 

Razmišljanja hrvatskih intelektualaca one političke struje koja će tijekom II. svjetskog rata podržati stvaranje NDH i sudjelovati u njezinom stvaranju i djelovanju moraju se razmatrati kao dio općeeuropskih misaonih tokova. U ovome slučaju, govorimo o promišljanjima tih intelektualaca o problemu nacije i nacionalizma. Ta su promišljanja kretala od pitanja što je nacija, odnosno koji su njezini bitni činioci, odgovor kojega bi trebao značiti smjernicu prema krajnjem cilju – stvaranju države. Preuzevši odbacivanje objektivinih činitelja u formiranju nacije i njezinu određenju, koje su baštinili od europskih liberalnih mislilaca, ti će intelektualci kao bitnu odrednicu istaknuti političku volju, shvaćenu kao volju za stvaranjem nacionalne države. Nositelj volje bio je nacionalistički pokret čiji je politički cilj bila takva država. Ta je odrednica značila ne samo poveznicu dva osnovna politička pojma modernoga doba – države i nacije – već je umnogome odredila prirodu države koja je kao rezultat teorijskog promišljanja i političkog djelovanja trebala nastati. Ukoliko o volji ovisi postojanje nacije, onda nacionalna država ovisi o postojanju, uzdržavanju te iste volje – odatle slijedi da država izjednačena s nacijom mora biti totalitarna, s nacionalističkim pokretom koji postaje izjednačen i s nacijom i s državom.

 

—

 

Višeslav Aralica, Tri sudbine nacionalnih hrvatskih intelektualaca: Vinko Krišković, Julije Makanec, Ivo Bogdan, u: zbornik 1945. – Razdjelnica hrvatske povijesti, Zagreb 2006, str. 415-422.

 

U radu je ukratko predstavljeno intelektualno i političko djelovanje trojice hrvatskih intelektualaca koji su slom NDH doživjeli kao slom vlastitog političkog cilja: Vinka Kriškovića, Julija Makanca i Ive Bogdana. Njihove različite sudbine pokazuju nam svu raznolikost hrvatske misli na desnici prije uspostave NDH, tijekom njezina postojanja i nakon 1945. godine. Vinko Krišković osoba je koja svojim djelovanjem povezuje dva različita povijesna razdoblja, u kojima se hrvatska sudbina razrješavala u okviru tri različite države – Austro-ugarske Monarhije, Kraljevine SHS/Jugoslavije i NDH – i tri različita politička sustava. Julije Makanec i Ivo Bogdan predstavljaju mladi naraštaj hrvatskih intelektualaca stasalih u monarhiji Karađorđevića. Njihov bi se intelektualni razvoj mogao opisati kao put od kritike liberalizma, pristajanja uz totalitarizam i na koncu njegovo odbacivanje i načelan povratak liberalnim vrijednostima, vidljiv osobito u djelima Ive Bogdana. U tome se smislu može interpretirati i razvoj nacionalizma, koji je poveznica svoj trojici i stalna tema njihove intelektualne i političke djelatnosti.

 

—

 

Filozofska istraživanja, Vol.26 No.3 2006.

 

Platonova “Država” u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ideja, stvarnost i cenzura

 

Višeslav Aralica

 

Fulltext: croatian, pdf (181 KB)   pages 701-729

 

 Abstracts

Analizom rasprava koje su o Platonovu djelu “Država” napisali hrvatski intelektualci desne političke orijentacije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941.-1945.), autor pokušava prikazati političku misao desnice u Hrvatskoj toga vremena. Analiza se usredotočuje na način na koji su ti intelektualci koristili Platona i njegovu viziju savršene države pri legitimiziranju totalitarne države i njezinih nositelja, totalitarnih pokreta, ali i pri njihovu kritiziranju. Ni legitimizacija niti kritika koje se iz Platonova djela izvode nisu iznenađenje: organicizam i monistički totalitarizam (država kao Jedno/Jedan) poklapao se s naumom desnih političkih pokreta onodobne Europe, ali je istovremeno nedostižnost takvog ideala mogla lako poslužiti kao izvor kritike.

 

http://hrcak.srce.hr/11177

 

—

 

Julije Makanec, Uvod u filosofiju poviesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993. (bibliografija radova dr. Julija Makanca, str. 191-193; pogovor Pave Barišića, str. 163-190).

 

U razdoblju svoje predavačke djelatnosti na Mudroslovnom fakultetu Hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu 1943. godine Julije Makanec držao je predavanja iz filozofije povijesti. Sadržaj toga što je predavao i istodobno pripremao za tisak ostao je dugo vremena daleko od očiju javnosti. Rukopis pod naslovom “Uvod u filosofiju poviesti” sačuvan je, unatoč konfiskaciji ostavštine Julija Makanca 1945. godine, zahvaljujući brizi njegove supruge Branke Makanec, koja je tekst čuvala sa strahopoštovanjem. Za otkriće rukopisa kao i mogućnost uvida u sačuvanu gradu o životu i radu Julija Makanca, kojom se priređivač poslužio u Pogovoru, valja zahvaliti njegovoj unuci Marini Makanec Zaninović i sinu Branimiru Makancu.

 Tekst predavanja nosi naslov “Uvod u filosofiju poviesti” i podnaslov “13. predavanja”. Rukopis ima ukupno 256 stranica autorovom rukom pisanog teksta, koje odgovaraju otprilike tipkanim karticama teksta. Usporedbom s drugim Makančevim tekstovima pokazuje se da je riječ o čistopisu pripremljenom za tisak, dakle o drugoj korigiranoj verziji teksta. Tek na nekoliko mjesta autor je naknadno unio pojedine ispravke.

 Priređujući tekst za tisak izbjegavali smo veće zahvate i samo je u neophodnim slučajevima izmijenjen izvorni autorov predložak.

 

http://verbum.hr/knjige/uvod-u-filosofiju-povijesti-3635/

 

—

 

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol.18. No.1-2 (35-36) 1992.

 

Filozofija povijesti Julija Makanca

 

Pavo Barišić

 

 Fulltext: croatian, pdf (283 KB)   pages 183-198

 

Abstracts

U razdoblju svoje predavačke djelatnosti kao profesor filozofije povijesti i sociologije na Mudroslovnom fakultetu Hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu od travnja do listopada 1943. godine Julije Makanec držao je predavanja iz filozofije povijesti. Sadržaj toga što je predavao i istodobno pripremao za tisak ostao je dugo vremena daleko od očiju javnosti. Tekst nosi naslov »Uvod u filozofiju povijesti. 13 predavanja«. Rukopis ima ukupno 256 stranica. U ovom članku autor izlaže osnovne teze Makančeve filozofije povijesti prema rukopisu predavanja. Po stilu i načinu miŠljenja i izlaganja posve je jasno da Makanec govori iz duha hegelovske filozofije koju je elaborirao i u drugim svojim filozofijskopravnim spisima. Koncepcija je Makančeve filozofije povijesti u bitnome određena Hegelovim konceptom svjetske povijesti, ali je on u razmatranju pojedinih pitanja naslonjen na tada dominantne neokantovske rasprave i kategorije, s jedne strane, te diltheyevsku i fenomenološku ideju povijesti, na drugoj strani.

 

http://hrcak.srce.hr/81882

 

 

—

 

 

NOVINSKI TEKSTOVI

 

 

Rašeljka Zemunović

 

Moj dragi tata, Pavelićev ministar: poznati inženjer Branimir Makanec prvi put o ocu, visokom članu zločinačke NDH

 

26. ožujka 2016.

 

http://www.telegram.hr/price/moj-dragi-tata-pavelicev-ministar-poznati-inzenjer-branimir-makanec-prvi-put-o-ocu-visokom-clanu-zlocinacke-ndh/

 

—

 

Rašeljka Zemunović

 

Stanko Rozgaj: Pavelićev ministar mog je tatu poslao u ustaški logor, mučio je i svoje učenike

 

http://www.telegram.hr/price/stanko-rozgaj-moja-istina-o-juliju-makancu/

 

—

 

Ana Brakus i Nikola Bajto

 

Barišićev ustaški junak

 

27. listopada 2016.

 

http://www.portalnovosti.com/bariiev-ustaki-junak

 

—

 

Boris Pavelić

 

Puhovski o članku ministra Barišića: ‘Julije Makanec bio je klasik političke misli, ali i ustaša’

 

29. listopada 2016.

 

http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Puhovski-o-clanku-ministra-Barisica-Julije-Makanec-bio-je-klasik-politicke-misli-ali-i-ustasa?meta_refresh=true

 

—

 

Dražen Ćurić

 

Ministar Barišić piše o Makancu filozofu, a ne o ustaši

 

31. listopada 2016.

 

http://www.vecernji.hr/hrvatska/barisic-pise-o-makancu-filozofu-a-ne-o-ustasi-1124996

 

—

 

Tvrtko Jakovina

 

OVAKO JE ZBORIO USTAŠKI MINISTAR KOJEM SE DIVI PAVO BARIŠIĆ ‘Ustaški pokret istrijebit će i uništiti nepoželjne elemente!’

 

03.11.2016.

 

http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/ovako-je-zborio-ustaski-ministar-kojem-se-divi-pavo-barisic-ustaski-pokret-istrijebit-ce-i-unistiti-nepozeljne-elemente/5217619/

 —

Vladimir Zorić

 

Barišić o Makancu: red ustašluka, red marksizma. Da se dopadne i jednima i drugima

 

07.11.2016. 

 

http://www.forum.tm/vijesti/barisic-o-makancu-red-ustasluka-red-marksizma-da-se-dopadne-i-jednima-i-drugima-4831