Hannah Arendt, “Eichmann u Jeruzalemu. Izvještaj o banalnosti zla”
Nakon izdanja iz 2002. godine (Zagreb: Politička kultura), objavljeno je 2020. godine novo izdanje knjige Hanne Arendt “Eichmann u Jeruzalemu. Izvještaj o banalnosti zla” (Zagreb: Jesenski i Turk) u prijevodu Mirjane Paić-Jurinić.
—
Za političku i društvenu znanost važno je da je bit totalitarnih poredaka, možda i narav svake birokracije, da ljude u administrativnom aparatu pretvara u izvršitelje i puke kotačiće te da ih time dehumanizira. Moglo bi se naširoko i plodonosno raspravljati o vladavini Nikoga, jer politički oblik poznat kao birokracija to uistinu jest. No, mora nam biti jasno da se u izvršenju pravde ti čimbenici mogu smatrati samo izvanjskim okolnostima − onako kako se u slučaju krađe uzima u obzir ekonomsko stanje lopova, ali se krađa time ne opravdava, a još manje ostavlja nekažnjenom.
Hannah Arendt (1906–1975), pokazat će se, bila je možda ključni javni intelektualac dvadesetog stoljeća. Po dolasku nacista na vlast 1933. napustila je Njemačku, da bi se u emigraciji u SAD-u kao sveučilišna profesorica bavila proučavanjem totalitarizma, antisemitizma, imperijalizma i drugim političko–filozofskim problemima društva.
Izvještaj o banalnosti zla (Eichmann u Jeruzalemu) novinski je izvještaj sa suđenja Adolfu Eichmannu, napisan za mjesečnik The New Yorker: prodoran je to, provokativan i kompleksan portret mentalnog sklopa jednog zločinca, koji mu ne oduzima ništa od njegove ljudske prirode. Adolf Eichmann u njezinu je prikazu Apsolutni Birokrat, čovjek koji nije imao ništa osobno protiv Židova, ali je, frustriran i ambiciozan, htio savršeno odraditi povjeren mu posao, naime slanje milijuna u smrt. Eichmann je čovjek koji je sposoban izražavati se jedino u klišejima, čovjek koji nikad nije donosio odluke, a nečistu savjest imao bi samo da nije revno i pomnjivo izvršavao zapovijed o Konačnom rješenju.
Hannah Arendt
Hannah Arendt (1906. – 1975.) američka je filozofkinja njemačkog porijekla. Arendt 1924. godine upisuje studij na Sveučilištu u Marburgu, gdje je godinu dana slušala predavanja Martina Heideggera s kojim ostvaruje doživotnu intimnu vezi. Kao Židovkinja, Arendt 1933. godine napušta nacističku Njemačku te je boravi u Čehoslovačkoj, Švicarskoj i Francuskoj prije nego što je 1941. preko Portugala pobjegla u Sjedinjene Američke Države. Godine 1950. postala je američkom državljankom, nakon što od 1937. službeno nije njemačka državljanka. Brojne knjige koje je napisala, kao i mnogi članci o temama čiji se spektar proteže od totalitarizma do epistemologije, imali su trajan utjecaj na političku teoriju. Arendt je svjetski priznata kao jedna od najvažnijih političkih filozofkinja dvadesetog stoljeća. Neka od njezinih najcjenjenijih djela su Mi izbjeglice (1943.), Izvori totalitarizma (1951.), Vita activa (1958.), Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla (1963.) i brojna druga.
Nakladnik: Jesenski i Turk
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 296
Godina izdanja: 2020
Prevoditelj: Mirjana Paić-Jurinić
Izvor:
https://www.jesenski-turk.hr/hr/eichmann-u-jeruzalemu-izvjestaj-o-banalnosti-zla-2020-hannah-arendt
https://www.ljevak.hr/publicistika/25491-eichmann-u-jeruzalemu.html