Treći program Hrvatskog radija – emisija „Povijesne kontroverze“
HRT
HR: Nacionalni
Treći program HR
http://radio.hrt.hr/emisija/povijesne-kontroverze/1174/
—
HR3 22.09.2016. 14:30 – 15:15
Povijesne kontroverze
Brojni političari s područja bivše SFRJ, novinari, publicisti, a i neki povjesničari, uvjereni su da su se hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević na sastanku održanom 25. ožujka 1991. u Karađorđevu dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine. Neki mediji sastanak su proglašavali tajnim, a plasirane su i teze da su dvojica predsjednika čak nacrtali kartu razgraničenja, te da je postojao “crveni telefon” kojim su izravno komunicirali.
U novoj emisiji Trećeg programa Hrvatskoga radija otkrivamo je li sastanak bio tajan, je li bilo crtanja karata, je li postojao “crveni telefon” te što se doista dogodilo u Karađorđevu.
Gost emisije je dr. sc. Ivica Lučić.
Autor i voditelj: Josip Mihaljević.
https://hrti.hrt.hr/#/video/show/2684937/dogovor-u-karaorevu
—
HR3 29.09.2016. 14:30 – 15:15
Povijesne kontroverze
Veliki poraz hrvatske plemićke vojske predvođene banom Emerikom Derenčinom 9. rujna 1493. godine protiv osmanske vojske predvođene bosanskim sandžak-begom Hadum Jakub-pašom u bitci na Krbavskom polju, predstavlja jedan od najvažnijih događaja dugotrajnog obrambenog rata Hrvata protiv Osmanlija. Oko samog događaja kreirao se i jedan povijesni narativ koji je imao važnu ulogu u kreiranju modernog hrvatskog nacionalnog identiteta. O značaju Krbavske bitke u modernoj i suvremenoj hrvatskoj historiografiji i njenom korištenju u različitim društvenim procesima razgovaramo s dr. sc. Hrvojem Kekezom. Autor emisije je Josip Mihaljević.
—
HR3 06.10.2016. 14:30 – 15:15
Povijesne kontroverze
Je li povijest znanost puna kontroverznih tema ili je i ona sama kontroverzna znanost? Koji su stvarni dosezi povijesne spoznaje? Kakav je položaj povijesne u odnosu na druge znanosti u Hrvatskoj i svijetu? Koliko je historiografija objektivna znanost te kakva je njena upotreba u medijima, a kakva u obrazovanju?
O tome što podrazumijeva pojam povijesni revizionizam te što nam donosi Peti kongres hrvatskih povjesničara razgovaramo s prof. dr. sc. Damirom Agičićom i doc. dr. sc. Tomislavom Galovićem.
Autor emisije je dr.sc. Josip Mihaljević.
—
HR3 13.10.2016. 14:30 – 15:15
Povijesne kontroverze
Naziv današnje teme je – “Hrvatsko proljeće – demokratski, liberalni ili nacionalni pokret?”. Što sve podrazumijeva pojam Hrvatsko proljeće? Je li ono imalo isključivo nacionalni karakter, ili se može govoriti o demokratskim i liberalnim tendencijama? Je li Hrvatsko proljeće bilo pokret nastao u redovima Saveza komunista Hrvatske, je li nastao unutar kruga intelektualaca okupljenih oko Matice hrvatske, ili su glavni impuls pokretu bili studenti i studentska gibanja? Je li na pojavu utjecao međunarodni kontekst, i je li čak u njemu ulogu igrala i hrvatska politička emigracija? O tim i brojnim drugim pitanjima danas razgovaramo s dr. Hrvojem Klasićem i dr. Wollfyem Krašićem.
—
HR3 20.10.2016. 14:30 – 15:15
Povijesne kontroverze
Svećenik, povjesničar i političar dr. Krunoslav Draganović u komunističkoj je Jugoslaviji preko dvadeset godina smatran državnim neprijateljem br. 1., sve dok se 1967. nije, pod nerazjašnjenim okolnostima, pojavio u Jugoslaviji, a potom bez sudskog progona nastavio živjeti i raditi do svoje smrti 1983. Iako se ni danas ne može pouzdano govoriti o brojnim detaljima iz njegova života, Draganović se često prikazuje kao svemoćni trostruki tajni agent koji je spašavao ustaške i nacističke zločince organizirajući im odlazak u zemlje Južne Amerike. Štoviše, navodilo se da je Draganović spasio ne samo ustaškog poglavnika Antu Pavelića, nego čak i glavnog ideologa holokausta Adolfa Eichmanna. S druge strane su ocjene koje Draganovića prikazuju kao velikog hrvatskog domoljuba i predanog humanitarca koji je svojim djelovanjem spasio nekoliko desetaka tisuća ljudskih života.
Što o svemu tome kaže historiografija i što stvarno znamo o jednoj od najkontroverznijih osoba novije hrvatske povijesti? O tome razgovaramo s dr. sc. Miroslavom Akmadžom.
Autor i voditelj: Josip Mihaljević.
—
HR3 27.10.2016. 14:30 – 15:15
Povijesne kontroverze
Višeslavova krstionica, jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka za koju se smatra da se prvotno nalazila u Ninu, već stoljeće i pol izaziva polemike hrvatskih povjesničara, arheologa i povjesničara umjetnosti. Sredinom ove godine akademska polemika je završila u hrvatskim medijima nakon što je dr. sc. Nikola Jakšić u jednim dnevnim novinama ustvrdio da krstionica nikad nije bila u Ninu te da Višeslav vjerojatno nije bio Hrvat. Je li Višeslav bio hrvatski knez, ima li krstionica ikakve veze s Ninom i je li prijenos krstionice iz Italije u Hrvatsku 1942. bio zasluga ustaškog poglavnika Ante Pavelića, u Povijesnim kontroverzama razgovaramo s dr. sc. Mirjanom Matijević Sokol i dr. sc. Tomislavom Galovićem. Slušateljima će svoje mišljenje dati i dr. sc. Nikola Jakšić. Autor i voditelj je Josip Mihaljević.
—
HR3 03.11.2016. 14:30 – 15:15
Povijesne kontroverze
Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj je 27. srpnja slavljen kao Dan ustanka naroda Hrvatske. To je promijenjeno odlukom nove hrvatske vlasti 1991., koja je dotadašnji državni blagdan zamijenila Danom antifašističke borbe, za čiji je dan obilježavanja određen 22. lipnja. Iako je gotovo dvadesetak godina Dan ustanka naroda Hrvatske bio gotovo zaboravljen, u proteklih nekoliko godina ta problematika opet je postala zanimljiva javnosti zbog obnovljenih proslava tog nekadašnjeg državnog blagdana i s njima povezanim javnim raspravama. Što o događajima iz srpnja 1941. govori historiografija i jesu li ti događaji temelj hrvatskog antifašizma?
O tome razgovaramo s dr. sc. Mariom Jarebom.
Autor i voditelj: Josip Mihaljević.
—
HR3 10.11.2016 14:30
Povijesne kontroverze
Novinar Đorđe (Jure) Miliša za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je zatočenik logora u Jasenovcu i Staroj Gradišci. Preživjevši, nedugo nakon završetka rata je objavio knjigu pod naslovom U mučilištu-paklu Jasenovac, u kojoj je detaljno opisao svoje logoraško iskustvo. Iako se čini paradoksalnim, umjesto široke promidžbe knjige u kojoj se opisuju strahote života i smrti u ustaškom logoru, tadašnja komunistička vlast sudski je zabranila knjigu. Komu i zašto nisu odgovarala sjećanja koja je o svome zatočeništvu napisao jedan od logoraša i koji je stvarni razlog zabrane knjige u Povijesnim kontroverzama od 14.30 razgovaramo s dr. sc. Mariom Kevom. Autor i voditelj je Josip Mihaljević.
—
HR3 17.11.2016 14:30
Povijesne kontroverze
Vukovar. Simbol Domovinskoga rata koji u isto vrijeme predstavlja nacionalnu tragediju, ali i nacionalni ponos zbog hrabrosti branitelja koji su pod opsadom tri mjeseca branili grad. Zbog simboličkog, ali i političkog značaja, obilježavanje pada Vukovara svake godine u studenome protječe uz brojne kontroverze. Štoviše, u javnosti se javljaju i teze da je državna vlast izdala Vukovar 1991. godine. O tome je li Vukovar izdan 1991. i je li tromjesečni hrvatski otpor u Vukovaru bio ključan za konačnu hrvatsku pobjedu u Domovinskome ratu, razgovaramo s dr. sc. Davorom Marijanom. Autor u voditelj je Josip Mihaljević.
—
HR3 24.11.2016 14:30
Povijesne kontroverze
Vukovar je simbol Domovinskoga rata koji u isto vrijeme predstavlja nacionalnu tragediju, ali i nacionalni ponos zbog hrabrosti branitelja koji su pod opsadom tri mjeseca branili grad. Zbog simboličkog, ali i političkog značaja, obilježavanje pada Vukovara svake godine u studenome protječe uz brojne kontroverze. Štoviše, u javnosti se javljaju i teze da je državna vlast izdala Vukovar 1991. godine. Je li Vukovar izdan 1991. i je li tromjesečni hrvatski otpor u Vukovaru bio ključan za konačnu hrvatsku pobjedu u Domovinskome ratu razgovaramo s dr. sc. Davorom Marijanom. Autor emisije je Josip Mihaljević.