Petra Nikšić – prikaz knjige – Krešimir Filipec, „Praishodište i/ili situacija. Slaveni i Hrvati – do zauzimanja nove domovine“, 2020.
Prof. dr. sc. Krešimir Filipec, dugogodišnji predstojnik Katedre za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju i sadašnji predstojnik Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, autor je ove knjige, koja predstavlja prvi udžbenik iz područja ranosrednjovjekovne arheologije na hrvatskom jeziku u povijesti studija arheologije na zagrebačkom sveučilištu. Knjiga je nastala prilikom priprema predavanja za kolegije vezane uz arheologiju Avara i Slavena. U njoj su na jednom mjestu prikazani i objašnjeni procesi i naznačeni osnovni problemi kraja kasnoantičkog i početka ranosrednjovjekovnog razdoblja u Hrvatskoj, kao i srednjoj i istočnoj Europi. Knjiga je podijeljena na pet velikih poglavlja koja su, ovisno o zahtjevnosti tematike, razdijeljena u manje cjeline.
Uvod je podijeljen na uvodna razmatranja, kronološke sheme i potpoglavlje o arheološkim kulturama i narodima. U uvodnim razmatranjima obrađuje se postojeća literatura, s posebnim naglaskom na udžbenike i priručnike. Sagledana je i historijska geografija bez koje bi bilo teško sasvim razumjeti uzroke i tijek slavenskog preseljenja iz pradomovine prema prostorima koje su kasnije nastanjivali. Uz historijsku geografiju veže se i klima, a posebno elementarne nepogode za koje se može potvrditi da su bile jedan od pokretača velikih seoba naroda. Kako bi se procesi seobe mogli smjestiti u vremenski okvir, predstavljene su kronološke sheme kasne antike u srednjoj i istočnoj Europi, kao i avarske i slavenske dominacije u Karpatskoj kotlini. Boljem razumijevanju nositelja slavenskih seoba doprinosi definiranje i arheološka interpretacija pojmova rod, pleme i narod u navedenom kontekstu. Sve što je spomenuto u uvodnom poglavlju knjige nužno je za lakše praćenje narednih poglavlja.
Drugo poglavlje posvećeno je postojećim teorijama o smještaju slavenske pradomovine kojima se ne bave samo arheolozi i povjesničari, već i antropolozi, etnolozi, lingvisti i genetičari. S obzirom na čest nedostatak materijalnih ostataka i pisanih povijesnih izvora pomoću kojih arheolozi i povjesničari najčešće stvaraju svoje teorije, jedno potpoglavlje ističe druge znanosti, s naglaskom na lingvistici, i njihov doprinos nadopunjavanju slike o smještaju slavenske pradomovine.
Kratka povijest šumske, šumsko-stepske i stepske zone istočne Europe od ranoantičkog vremena sve do kraja kasne antike sagledana u trećem poglavlju, a podijeljena je u tri potpoglavlja. Opisane su ranoantičke kulture za koje doznajemo od antičkih pisaca, historiografa i geografa, a posebno su istaknuti Venedi i Venedi koje se dovodi u vezu sa Slavenima. Navedeni su germanski i sarmatski utjecaji na lokalne kulture u 1. i 2. st. Značajno mjesto pridano je Tabuli Peutingeriani, zemljovidu nastalom prema ranoantičkim predlošcima na kojemu su zapisana i brojna imena naroda spominjanih u drugim povijesnim izvorima. Kasnoantičko vrijeme prikazano je kroz opće sukobe i velike seobe, koji u istočnom dijelu srednje i istočnoj Europi započinju sredinom 2. st. Vrijeme hunske dominacije posebno je obilježilo to razdoblje i uzrokovalo brojne pomake stanovništva, što je u knjizi napomenuto. Jedno potpoglavlje posvećeno je pločama iz Tanaisa, na kojima se spominju imena koja podsjećaju na hrvatsko narodno ime. Kraj kasne antike obilježen je kretanjem slavenskog stanovništva prema Rimskom Carstvu i donjem toku Dunava, a naglašen je i njihov prodor prema zapadu Europe.
U četvrtom poglavlju prezentirana je arheološka ostavština Slavena, odnosno arheološke kulture i kulturni modeli istočne Europe predslavenskog razdoblja, kao i slavenske arheološke kulture povijesnog razdoblja. Posebno su istaknute praška, penkovska i koločinska kultura, a od arheološkog materijala izdvojene su keramičke posude praškog tipa i lučne fibule.
Zadnje poglavlje posvećeno je povijesnim izvorima od sredine 6. do sredine 7. st. Posebno se obrađuju problematika početka slavenskog zauzimanja i naseljavanja sjeverne, srednje i južne Europe, osnivanje najstarijih naselja u južnom dijelu Panonije, zbivanja u Panoniji i Dalmaciji vezana za odnose s Langobardima i Gepidima te odnos Avara i Slavena od njihove pojave na granicama Rimskog Carstva do prodora prema Italiji. Posebno potpoglavlje odnosi se na krizu prvog Avarskog Kaganata, napuštanje Dalmacije i dolazak Hrvata.
Na kraju knjige nalazi se vrlo opsežan popis znanstvene literature koja je bila korištena prilikom izrade ovog djela, a koji je koristan čitateljima za daljnje proučavanje problematike slavenskih seoba u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku.
Petra Nikšić
Format: A4
Stranice: 184
Prilozi u boji: 157
Nakladnici:
Centar za ranosrednjovjekovna istraživanja Zagreb – Lobor (CRSI)
Katedra za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Poveznica na Facebook stranicu Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta:
https://www.facebook.com/Arheolo%C5%A1ki-zavod-Filozofskog-fakulteta-u-Zagrebu-266562083684919/
