Petra Kolesarić – prikaz knjige – Danijel Jelaš, “Gradovi donjeg međurječja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku”, 2020.

Danijel Jelaš, Gradovi donjeg međurječja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod 2020., 214 str.

            Danijel Jelaš hrvatski je povjesničar, arhivist te docent i vanjski suradnik Filozofskog fakulteta u Osijeku, čiji su interesi prvenstveno usmjereni na istraživanja donjega međurječja Drave, Save i Dunava tijekom srednjega vijeka. Autorov znanstveno-istraživački rad ogleda se u velikom broju objavljenih radova orijentiranih na područje donjega međurječja i njegovog urbanog razvoja, a o tome govori i monografija Gradovi donjeg međurječja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku objavljena u nakladništvu Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Recenzenti su prof. dr. sc. Borislav Grgin i dr. sc. Marija Karbić, a monografija je rezultat autorovog nadopunjenog i proširenog magistarskog rada obranjenog 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Monografija sadrži predgovor, uvodno i zaključno poglavlje, jedanaest poglavlja s popratnim potpoglavljima, sažetak na engleskom jeziku, izvore i literaturu te kazalo osoba i mjesta, a popraćena je s prilozima u vidu različitih karata donjega međurječja.

U Predgovoru (7-8) autor je naglasio kako je smisao monografije dati pregled znanja i istraživanja o srednjovjekovnim gradovima na području donjeg međurječja te donijeti opsežni popis izvora i literature usmjerenih na temu rada. Također, s obzirom da sličnih publikacija nije bilo u hrvatskoj historiografiji, autor ističe da će monografija upotpuniti određene historiografske praznine te znatnije proširiti interese hrvatske medijevistike na teme ovoga područja.

            Uvodno poglavlje (9-12) donosi ciljeve monografije koji su, ponajprije, usmjereni na pregled gradske povijesti donjega međurječja u srednjem vijeku te objašnjavanje tijeka srednjovjekovne urbanizacije, pri tome uvažavajući političke, pravne, ekonomske i društvene čimbenike. Autor ukazuje da je prostorni okvir koji monografija obuhvaća definiran područjima Baranjske, Požeške, Vukovske i Srijemske županije.

            Poglavlje Povijesna geografija (13-17) sastoji se od dva potpoglavlja „Smještaj i prirodne karakteristike prostora“ te „Oblikovanje regije“, u kojima Jelaš navodi prirodne granice triju navedenih županija, koje tvore donje međurječje. Isto tako, objašnjava se i uvođenje ugarskog županijskog sustava tijekom 12. i 13. stoljeća, kao i daljnji razvoj kraljevskih i crkvenih institucija i teritorijalnih podjela navedenog područja u srednjem vijeku.

            Sljedeće poglavlje Postanak gradova (urbogeneza) u donjem međurječju (19-27) sadrži tri potpoglavlja u kojima autor objašnjava početke urbanizacije donjeg međurječja kao dijela procesa postanka srednjovjekovnih ugarskih gradova. Također, autor se osvrće na geografske karakteristike, ali i na aktivne društveno-ekonomske aspekte razvoja gradova pri čemu se koristi „čimbenicima urbogeneze“ Györgyja Györffyja. Nadalje, autor se usredotočuje na mreže putova i pitanje kontinuiteta antičke urbane kulture pri čemu opisuje okolnosti kraja antičkog razdoblja na promatranom području. Uz to, dan je i pregled početaka urbanizacije od vremena dinastije Arpadović.

            Četvrto poglavlje Kategorije urbanih mjesta: pitanje terminologije i kriterija razgraničenja (29-42) donosi raspravu vezanu uz definiranje srednjovjekovnog grada i problematike kategorizacije srednjovjekovnih gradskih naselja donjeg međurječja. Autor navodi različite sustave kriterija za diferencijaciju naselja uključujući i Kubinyjev sustav, kao i kriterije Nevena Budaka primijenjene na mrežu gradova Varaždinske županije. Naposljetku, autor upućuje da će se koristiti popis urbanih naselja pretežno zasnovan na povijesnotopografskoj zbirci izvornik podataka mađarskog povjesničara Dezsőa Csánkija te da će se mjesta diferencirati u tri kategorije: „gradovi“, „trgovišta“ te „trgovišta u nastajanju“.

            Središnje poglavlje monografije je Pojedinačni pregled gradova po županijama (43-108), a podijeljeno je na četiri potpoglavlja. Prvo potpoglavlje Baranjska županija (43-49) opisuje dva urbana naselja – Našice i Željanovce. Potom, potpoglavlje Požeška županija  (49-53) usredotočeno je na grad Požegu i njegov razvoj – kao jedinog gradskog naselja – prema navedenim kriterijima, na području ove županije. Nadalje, Vukovska županija (53-84) donosi opis razvoja sljedećih urbanih naselja: Đakovo, Eng, Gorjani, Ilok, Osijek, Šarengrad i Vukovar. Posljednje potpoglavlje Srijemska županija (84-108) odnosi se na urbana naselja: Banoštor, Kamenica, Manđelos, Mitrovica, Petrovaradin, Slankamen, Vrdnik i Zemun.

            Poglavlje Pravni status, povlastice i gradska samouprava (109-125) donosi opsežan pregled uvjeta za definiranje pravnog statusa grada te određivanja njegovih povlastica. Treba istaknuti kako je autor iznimno sadržajno opisao gradske funkcije od općinskog poglavara, odnosno suca, do prisežnika i blagajnika, a sve je potkrijepljeno primjerima iz izvora o srednjovjekovnim gradovima opisanim u prijašnjim poglavljima.

            U poglavlju Crkvena organizacija i ustanove (123-125) opisan je sustav crkvene organizacije na području donjeg međurječja uz osvrt na Srijemsku, Bosansku i Pečušku biskupiju. Isto tako, dan je i pregled početaka i razvoja crkvenih redova na promatranom području.

            Sljedeće poglavlje Urbano gospodarstvo (127-136) usredotočeno je na trgovinu, obrt i poljoprivredu u donjem međurječju. Autor se, posebice, osvrnuo na sajmove u opisanim gradovima, potom razvoj obrtničkih djelatnosti kroz cehove i bratovštine u Osijeku i Iloku te na vinogradarstvo i vinarstvo.

            Poglavlje Urbana demografija (137-143) donosi procjenu broja stanovnika u određenim gradovima, primjerice Osijeku, Iloku i Vukovaru. Zatim, opisuje se mogući etnički sastav gradskog stanovništva uvjetovan migracijama i asimilacijom, a naposljetku se prikazuje moguća diferencijacija stanovništva.

            U poglavlju Izgled grada, prostorna organizacija, urbana topografija (145-150) iznesen je pregled problematike istraživanja izgleda gradova uvjetovan osmanskim osvajanjima, ali je autor objasnio i na koji način se može istraživati urbana topografija. Naime, potrebno je sagledati strukturu i geometrijski oblik urbanih jezgri, jer je ona bila uvelike određena razvojem centralnih funkcija. Također, autor navodi kako treba uzeti u obzir i parcelaciju, ali i funkcionalnu topografiju te raspored crkvenih funkcija.

            Poglavlje Osvrt na pisanu kulturu i obrazovanje (151-155) pregled je redovničkog stvaralaštva u gradovima donjeg međurječja, potom različitih dokumenata, u prvom redu Iločkog statuta, a autor se osvrnuo i na kaptolske škole u pojedinim gradovima. U ovom poglavlju izdvojen je i broj studenata iz proučavanih gradova, objavljen u radu Stanka Andrića „Studenti iz slavonsko-srijemskog međurječja na zapadnim sveučilištima u srednjem vijeku“ iz 1996. godine.

            Sljedeće poglavlje Gradovi kao centralna mjesta i urbana mreža (157-163) opisuje središta županija te njihove administrativne, vjerske, gospodarske te kulturne funkcije, pri čemu autor promatra i distribuciju pojedinih urbanih centara po županijama.

            Zaključno poglavlje (165-170) donosi najvažnije odlike istraživanja urbanizacije i gradova donjega međurječja u razdoblju srednjega vijeka. Autor je, na kraju, istaknuo ključne čimbenike i odrednice razvoja pojedinih gradova, kao i određena pitanja koja valja istražiti.

            Monografija Gradovi donjeg međurječja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku predstavlja jedan od najznačajnijih i najopsežnijih doprinosa istraživanju srednjega vijeka na području donjeg međurječja. Na temelju velikog broja literature i izvora donesen je pregled gradskih središta u četirima županijama, a otvorena su i brojna istraživačka pitanja vezana kako uz urbani razvoj promatranih naselja, tako i na šire društveno-političko-gospodarsko-kulturne fenomene u dugom povijesnom trajanju na ovom području. Zaključno, ovu monografiju valja preporučiti svima koji se bave srednjovjekovnom poviješću donjeg međurječja, posebice mladim povjesničarima i znanstvenicima srodnih disciplina, ali i svima onima koje zanima povijest srednjovjekovnih gradova na području dravsko-savsko-dunavskog međurječja.

Petra Kolesarić