Tomislav Bilić – Egzorcist iz Domobranske vojarne
Egzorcist iz Domobranske vojarne
U više od šest i pol tisuća riječi, Periša je uspio štošta: pokazati zavidnu razinu opsesivne paranoje (zli „cenzori“ – u znanstvenom izdavaštvu poznatiji kao „recenzenti“ – sprječavaju objavljivanje njegovih radova; osobno sam ga tajno potpisao na nekakvu opskurnu online peticiju za uvođenje ustaškog pozdrava u HV; Milan Bandić i Tomislav Bilić – i ljudi-gušteri? – zajedno opstruiraju obnovu zagrebačke sinagoge…), patetično pokušati izvrnuti svoje kristalno jasne riječi, čitavo vrijeme polemizirajući s citatima iz svojih vlastitih tekstova (kao neka bizarna verzija šizofrenog Goluma iz ekranizacije Gospodara prstenova), pogrešno napisati prezime poznatog argentinskoga pisca Borgesa („Borhes“), uopće ne razumjeti što je to rasna teorija (Delmati/Hrvati kao idealizirani pripadnici „nordijsko-dinarske” rase, vidi opet Bartulinovu The Racial Idea in the Independent State of Croatia, Leiden: Brill, 2014.), zaželjeti mi egzorcizam (stvarno?), pokazati kompletno nepoznavanje uredničko-recenzentskog postupka u znanstvenim časopisima (Vjesnik AMZ-a), itd., itd.
No, u jednome nije uspio: razumno objasniti kako njegov navod „Jasenovac inače nije bio logor za Židove… tu i tamo, istina, nešto Židova jeste poginulo, stradalo u Jasenovcu…” nije negacija holokausta! U novom tekstu negacionizam je začinio s malo revizionizma, odnosno općih mjesta lokalnih revizionista (neadekvatni popis žrtava logora Jasenovac, Goldsteini kao arhizlikovci, osuda „obaju totalitarizama“, jadikovke kako su njegove izjave izvučene iz konteksta, zazivanje „neka institucije obave svoj posao“, skretanje pažnje na uništenje romske populacije za vrijeme NDH, itd.), ali i meta i odstojanje ostali su isti.
O sramotnoj kvaliteti Perišinog znanstvenog rada, neovisno od moje ili njegove procjene, vidi radove A. Škegro, Suspicor, ergo est, Arheološki radovi i rasprave 17, 2013., 337–350; T. Bali, Pečat bizantskih careva Lava VI. i Aleksandra iz Podgradine kod Livna, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 46.1, 2014., 161–177; T. Bali, Beton u glavi ili neobičan slučaj Darka Periše, http://stupormundihr.blogspot.com/2016/02/beton-u-glavi-ili-neobican-slucaj-darka.html, 2016. Specifično za numizmatiku, vidi moj tekst Osvrt na prikaz knjige Ostava srebrnog novca 15. i 16. st. iz Bukove kod Virovitice / A hoard of 15th and 16th c. silver coins from Bukova near Virovitica D. Periše, Starohrvatska prosvjeta 43, 2016., 299–302. Iz tih radova jasno je da je Periša već odavno izvršio autoegzorcizam suvisloga pristupa znanosti.
Tomislav Bilić
Uredništvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izrečene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemičke priloge možete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr