Oswald Spengler, “Čovjek i tehnika” i “Godine odluke”

Nakon hrvatskog izdanja “Propasti Zapada: obrisi jedne morfologije svjetske povijesti” (1998-2000) i novog izdanja “Čovjeka i tehnike” (1991, 2019), objavljene su 2019. “Godine odluke”, još jedno djelo Oswalda Spenglera u prijevodu.

 

—

 

Godine odluke

Oswald Spengler

 

Knjiga je kompilacija triju tekstova Oswalda Spenglera: 1. Jahre der Entscheidung. Deutschland und die weltgeschichtliche Entwicklung/Godine odluke. Njemačka i svjetskopovijesni razvoj, 2. „Das Doppelantlitz Russlands und die deutschen Ostprobleme/Dvostruko lice Rusije i njemački istočni problemi“ i 3. „Ist Weltfriede möglich?/Je li svjetski mir moguć?“. Odabrani radovi ulaze u red njegovih najpoznatijih političkih tekstova, za koje je Theodor W. Adorno ustvrdio da su nastali nakon „Spenglerove propasti“, aludirajući pritom na autorovo kapitalno djelo Propast Zapada. Odbacujući linearno shvaćanje povijesti, Spengler iznosi tvrdnju da je u ljudskoj povijesti, koja nema kontinuitet, postojalo osam kultura između kojih nema stvarnoga prožimanja jer je svaka jedinstvena i neponovljiva u svojim izražajnim mogućnostima. Kulture shvaćene kao organizmi imaju svoj vijek trajanja i predvidljive faze razvoja te se mogu uspoređivati.

Služeći se morfološkom metodom, koju je baštinio od Johanna W. Goethea, i povijesnim analogijama Spengler se upustio u „predviđanje“ budućih povijesnih procesa, tj. onoga što se treba dogoditi. Godine odluke odmah nakon objavljivanja postaju veliki nakladnički uspjeh u Njemačkoj, ali i izvan nje. Knjiga je prevedena na brojne svjetske jezike (engleski, francuski, talijanski, španjolski i dr.).

 

broj stranica: 240

godina izdanja: 2019

 

Izvor: https://www.agm.hr/hr/shop/godine-odluke,169.html

 

—

 

Čovjek i tehnika

Oswald Spengler

 

Kako je došlo do podjele na stvaralačke i “nestvaralačke” ljude, mogli bismo se zapitati u knjizi njemačkog filozofa Oswalda Spenglera Čovjek i tehnika, koju je upravo u prijevodu Vere Mosković objavio AGM. Naime Spengler je čovječanstvo podijelio na dvije vrste ljudi – stvaralačke i ‘nestvaralačke’ – na umjetnike i one koji su sačinjavali masu, a upozorava na opasnosti koje tehnologija i industrijalizacija donose kulturi. Posebno upozorava na tendenciju širenja zapadnjačke tehnologije među neprijateljskim obojenim rasama koje je mogu iskoristiti kao oružje protiv Europe.

Autor Propasti Zapada, odbacujući linearno shvaćanje povijesti, drži da je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura. Među njima nema stvarnoga prožimanja jer je svaka u svojim izražajnim mogućnostima jedinstvena i neponovljiva. Kulture shvaćene kao organizmi imaju svoj životni vijek i predvidljive faze razvoja te se mogu uspoređivati.

Spengler se služio povijesnim analogijama i morfološkom metodom koja omogućuje „dinamičko“ razumijevanje i ističe aktivnu ulogu organiziranosti percepcije, tj. preglednost ili jasnoću. Takvo je razumijevanje pregledni prikaz (sinopsis) fenomena, moć sažimanja kompleksnoga u jednostavan simbol. Spengler vidi formalne, strukturne srodnosti između različitih područja kulture te u tom svjetlu treba tumačiti njegove morfološke termine; „sudbina“, „duša“, „duh“, „rasa“, „rang“, „kultura“, „civilizacija“…

Oswald Spengler (1880.-1936.), njemački filozof, povjesničar kultura i politički mislilac, član Njemačke akademije (Goethe institut), studirao je matematiku i prirodne znanosti na sveučilištu u Halleu. Studij je završio obranom doktorske disertacije iz filozofije (Heraklit).

 

broj stranica: 84

godina izdanja: 2019

 

Izvor: https://www.agm.hr/hr/shop/covjek-i-tehnika,168.html