Nikolina Šimetin Šegvić – Znanstveni skup Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, današnje stanje, perspektive, Filozofski fakultet u Zagrebu, 28-29. XI. 2014.

Godine 2014. navršilo se 140 godina od osnivanja Sveučilišta u Zagrebu (tada Sveučilišta Franje Josipa I.), a time i dviju katedri za povijest; one za opću povijest i one za hrvatsku povijest (katedre za „povijest opću i za povijest hrvatsku, s osobitim obzirom na austrijsku i ugarsku povijest“). Cilj skupa bio je, kako je i naglašeno u pozivnom pismu, predstaviti razvoj sveučilišne nastave povijesti, postanak različitih katedri i djelovanje znamenitih povjesničara/sveučilišnih profesora na nastavnom i znanstvenom polju. Uz ovu povijesnu perspektivu, bilo je važno naglasiti i današnje stanje kako studija povijesti, tako i povijesnih katedri na drugim sveučilišnim studijima. Sve navedeno oblikovalo je znanstveni skup Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, današnje stanje, perspektive. Organizatori znanstvenog skupa bili su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Znanstveni skup Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, današnje stanje, perspektive otvoren je u petak, 28. studenog 2014. godine pozdravnim govorima Vlatka Previšića, dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Tvrtka Jakovine, pročelnika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zatim Željka Holjevca, predsjednika Društva za hrvatsku povjesnicu i Damira Agičića, predsjednika Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

Sam se znanstveni skup može podijeliti na nekoliko tematskih cjelina. Izlaganja su započela na temu studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ne samo izvorišnom mjestu održavanja cijelog skupa, već i najstarijem baštiniku sveučilišne tradicije studija povijesti, uspostavljene, kako je već naglašeno, 1874. godine (Petar Korunić, Sveučilišni studij povijesti u Hrvatskoj: jučer, danas, sutra; Franko Mirošević, Studirati povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pedesetih godina prošlog stoljeća; Drago Roksandić, Inovacije u sveučilišnoj nastavi povijesti i kultura profesionalnog mišljenja. Zagrebačka iskustva od 1994. do 2014.; Bruna Kuntić-Makvić, Stara povijest na hrvatskim sveučilištima. Razvitak na razmeđi tisućljeća; Branimir Janković, Nastava povijesti i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije; Damir Agičić, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu na razmeđi tisućljeća). Sljedećoj tematskoj skupini pripala su izlaganja u kojima se iznosila povijest osnivanja, programi i trenutno stanje na studijima povijesti drugih sveučilišta u Hrvatskoj, a izostalo je jedino ono osječkoga sveučilišta (Milorad Pavić, Nastava povijesti na Filozofskom fakultetu / Sveučilištu u Zadru od samih početaka (1956.) do danas; Mateo Bratanić, Povijest pomorstva kao specifikum zadarskog studija povijesti; Petar Strčić i Maja Polić, Sveučilišna nastava povijesti u Rijeci – od Drugoga svjetskog rata do danas; Klara Buršić-Matijašić i Igor Duda, Dvadeset godina studija povijesti u Puli (1994.-2014.); Mladen Tomorad, Odjel za povijest Hrvatskih studija (1997.-2014.), Marko Trogrlić, Osnutak i djelovanje Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu (2003./04.-2013./14.), Ines Sabotič, Odjel za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta; Irena Ipšić, Lovro Kunčević i Nenad Vekarić, Studiji povijesti u Dubrovniku u posljednjih pola stoljeća). Primjetno je bilo iz izlaganja i rasprave kako je upravo utjecajem i trudom nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastava povijesti uspostavljena i određeno vrijeme izvođena  primjerice u Puli ili Splitu, pa su ti Odsjeci po svojoj vlastitoj povijesti povezani.

Činjenica je da sveučilišna nastava povijesti nije usko vezana uz same studije povijesti i studiranje povijesti. Posebno mjesto u toj kategoriji svakako zauzima povijest prava i pravna povijest, nezaobilazna i za same povjesničare (Dalibor Čepulo, Povijest i pravna povijest na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Neda Engelsfeld, Željko Bartulović, Budislav Vukas ml., Povijest prava i države u nastavi pravnog studija i obrazovanju pravnika). Osim pravne povijesti i njezinog mjesta u studiju prava, održano je i izlaganje o sveučilišnoj nastavi povijesti medicine (Mislav Čavka, Sveučilišna nastava povijesti medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu). Izlagači su govorili o nastanku i razvitku vlastitih katedri, a za sudionike znanstvenog skupa, ipak pretežno povjesničare, bila je vrlo zanimljiva rasprava, ali i iskustvo navedenih izlagača o položaju njihovih kolegija i katedri te iskustvu predavanja povijesti (iako usko specijalizirane) studentima kojima ona nije primarni interes niti buduće zvanje.

Drugi dan znanstvenog skupa Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, današnje stanje, perspektive bio je rezerviran za specifične teme i tradicije unutar nastave i studija povijesti. Poseban skup su činila izlaganja koja su se bavila određenom nastavnom i predavačkom tradicijom. Tako je svoje mjesto dobila i gospodarska povijest, nekad važan element studija povijesti, koji se danas, nažalost, više u tom obliku ne izvodi (Hrvoje Petrić, Gospodarska povijest na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). Izrazito zanimljiva je bila i rasprava o pristupu hrvatskoj povijesti nakon 1945. godine, tj. postoji li idealan omjer u predavanju nacionalne hrvatske povijesti i povijesti Jugoslavije u cjelini te u kojem su one odnosu (Martin Previšić, Sveučilišna nastava i hrvatska povijest 1945.-1991. godine – hrvatska ili jugoslavenska povijest nakon 1945. godine?). Neizostavno je bilo i izlaganje vezano uz pomoćne povijesne znanosti, treću najstariju katedru na studiju povijesti (Tomislav Galović, Milan Šufflay i sveučilišna nastava iz pomoćnih povijesnih znanosti). Predstavljena su i nastojanja na sveučilišnoj nastavi povijesti starog Egipta (Mladen Tomorad, Sveučilišna nastava povijesti starog Egipta u Hrvatskoj (1874.-2014.): povijest i mogućnosti razvoja), koja su izazvala određene komentare i nadopune. Također, zanimljivo je bilo vidjeti za kakve se teme diplomskih radova odlučuju splitski studenti povijesti (Dorotea Arlov i Ines Rakela, Teme, sadržaj i struktura diplomskih radova napisanih i obranjenih na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu (2008.-2014.)). Načete su i neke interdisciplinarne teme (Tihana Petrović-Leš i Suzana Leček, „Od sluškinje filologije do prijateljice povijesti“. Veze studija povijesti i studija etnologije od 1927. do danas; Zdenko Samardžija, Kakve povjesničare trebamo u konzervatorskim istraživanjima srednjovjekovnih objekata Slavonije, Baranje i Srijema – prolegomena za budući sveučilišni kurikulum) koje su još jednom pokazale nužnost takvih istraživanja za širenje istraživačkog prostora povjesničara. Naravno, na znanstvenom skupu o sveučilišnoj nastavi povijesti ne treba zanemariti i izlaganja koja su se dotaknula određenih tema iz nastave povijesti unutar određenog povijesnog konteksta (Fani Celio Cega, Nastava povijesti na Kolegiju sv. Lazara u Trogiru; Tihana Luetić, Studenti povijesti na Mudroslovnom fakultetu Kr. Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu od 1874. do 1914.; Zlata Živaković-Kerže, Sa zagrebačkom diplomom u osječki prosvjetni i društveni život (Osvrt na djelovanje Mencina, Šišića, Horvata, Enderlea i Meštrovića); Tomislav Bali, Stoljeće „Priručnika izvora hrvatske historije“ Ferde Šišića). Osim što je znanstveni skup obradio brojne aspekte tradicije nastave povijesti, tako je na skupu pažnja posvećena i pojedinačnim velikanima historiografije i znanosti općenito, kao što su Ferdo Šišić, Milan Šufflay, Grga Novak, Gavro Manojlović, Mate Suić, Nada Klaić, Miho Barada i dr. 

U sklopu ovog znanstvenog skupa, održano je nekoliko promocija raznih publikacija, zbornika i časopisa. Jedna od njih je zbornik radova Nada Klaić i njezin znanstveni i nastavni doprinos razvoju historiografije (ur. Damir Agičić i Tomislav Galović). Zbornik predstavlja skup radova s istoimenog znanstvenog skupa održanog u studenome 2013. godine, također u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sadržaj zbornika predstavio je Tomislav Galović. Zatim je predstavljen časopis Tabula – časopis Odjela za humanističke znanosti, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Iako je bilo govora o dosadašnjim izdanjima, uredničkoj politici i sadržaju općenito, naglasak je stavljen na posljednji broj posvećen dvadesetoj obljetnici studija povijesti u Puli. Sam časopis najavio je pročelnik Odsjeka za povijest Igor Duda, a zatim ga je predstavila glavna urednica Klara Buršić-Matijašić. Posljednja prezentacija bila je posvećena djelu Spalatumque dedit ortum. Zbornik povodom desete godišnjice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu (ur. Ivan Basić, Marko Rimac). O zborniku, koji je okupio mnoge znanstvenike koji su sudjelovali u nastavi povijesti na splitskom Odsjeku za povijest, primjerice Nikšu Stančića, Tomislava Raukara koji su i nazočili prezentaciji, govorili su urednici –  Ivan Basić i Marko Rimac – te pročelnik Odsjeka za povijest Marko Trogrlić. Naglašena je i izdavačka djelatnost splitskog Odsjeka za povijest te je svečanost prvog dana na taj način zaokružena uz prisustvo široke publike „splitskih profesora“, nastavnika s tamošnjeg sveučilišta i studenata.

Znanstveni skup Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, današnje stanje, perspektive može se ocijeniti kao jedan od uspješnijih znanstvenih skupova u nizu koji je na Filozofskom fakultetu započet još sa skupom posvećenim Jaroslavu Šidaku. Posjećenost je bila povelika, a izlaganja su održali gotovo i svi prijavljeni sudionici (nedostajalo je samo jedno, ispričano bolešću). Rasprave nakon sesija bile su uglavnom bogate i dotaknule su se različitih pitanja. Jedno od većih bilo je i pitanje položaja studija povijesti u Hrvatskoj. Naime, dok interes za studijem povijesti ne opada, o čemu svjedoči popunjenost svih studijskih programa u Hrvatskoj, trajno pitanje, oko kojeg se vode brojne rasprave, ostaje treba li toliko studija povijesti u Hrvatskoj? Ipak, ta količina studija nastoji se održati raznolikošću programa i posebnim specijalizacijama koje se nude, što se jasno vidjelo i iz pojedinih izlaganja na skupu. Također, potaknuta je i zanimljiva rasprava o omjeru zainteresiranosti nastavnika na studijima povijesti u povećanju samih nastavničkih kompetencija i njihovom stalnom razvoju upravo na tom polju u odnosu na onu znanstvenu. Ovaj problem na neki je način bio izražen i u nedostatku izlaganja iz metodike nastave povijesti. Iako se u samim izlaganjima možda manje povezivalo današnje stanje i neke dugoročne perspektive studija povijesti, takvih tema u raspravama nije nedostajalo, pri čemu se najčešće zaustavljalo na trenutnim problemima u cjelokupnom znanstvenom sustavu. Studentsko pitanje o raznovrsnosti izbornih kolegija i njihovom (ne)redovitom mijenjanju otvorilo je problematiku definiranja dopuštenog okvira izmjene nastavnog plana i programa te eventualnim zaobilaznim mogućnostima. Uz to, doticalo se i tema vezanih uz studentsku aktivnost (udruge i sl.). Na samom skupu je najavljen i 2. festival povijesti – Kliofest – također u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu. 

    Znanstveni skup Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, današnje stanje, perspektive završen je u subotu, 29. studenog 2014. godine kao četvrti u nizu posvećen hrvatskim povjesničarima i hrvatskoj historiografiji; nakon skupova o Jaroslavu Šidaku, Josipu Matasoviću i Nadi Klaić. Za sljedeću godinu najavljen je skup posvećen povjesničaru Ljubi Bobanu (1933.-1994.). No, tema i inspiracije zasigurno neće nedostajati, a jedan od pokazatelja mogu biti i dvadeset godina od smrti Igora Karamana (1927.-1995.) ili sto godina od rođenja Mate Suića (1915.-2002.). Stoga, može se slobodno zaključiti kako su ovi znanstveni skupovi, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postali tradicionalni godišnji događaj koji okuplja više različitih generacija povjesničara.

Nikolina Šimetin Šegvić