Ivan Vuk – Stručni skup „Radionica za suvremenu povijest“, Pula, 8-9. studenog 2012.

Stručni skup „Radionica za suvremenu povijest“, Pula, 8-9. studenog 2012.

 

U organizaciji Odjela za humanističke znanosti, Odsjeka za povijest i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS-a) u Puli je 8. i 9. studenog 2012. na Sveučilištu Jurja Dobrile održan stručni skup radnog naziva „Radionica za suvremenu povijest“. Inicijativa Igora Dude, koji je 2011. u sklopu diplomskog studija na Odsjeku za povijest pokrenuo predmet Radionica za suvremenu povijest, dovela je do održavanja skupa istoimenog naziva.

Skup je zamišljen kao mjesto na kojem će diplomanti i magistri povijesti ukratko izložiti temu svojih diplomskih radova. Devet sudionika trebalo je predstavili teme svojih diplomskih radova koji se bave poviješću dvadesetog stoljeća. Vremenski raspon radova seže od kraja Prvoga svjetskog rada do kraja dvadesetog stoljeća, a u njima su predstavljeni društveni, gospodarski, kulturni, politički i vojni aspekti nacionalne povijesti. U Organizacijskom odboru ovog seminara uz Igora Dudu sudjelovali su Anita Buhin i Igor Stanić.

Nakon uvodne riječi Igora Dude, nositelja predmeta Radionica za suvremenu povijest i voditelja CKPIS-a, okupljene je pozdravila predstojnica Odsjeka za povijest Klara Buršić-Matijašić, a potom i prorektor za međunarodnu suradnju Sveučilišta Jurja Dobrile Ivan Jurković.

U prvom dijelu skupa, koji je moderirala Anita Buhin, prvi je govorio Ivan Vuk, student poslijediplomskog doktorskog studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; predstavio je temu svoga diplomskog rada Međimurje poslije Prvoga svjetskog rata 1918.-1919. Autor je kroz prizmu društvenog, gospodarskog, političkog i vojnog aspekta predstavio događaje koji su uslijedili u Međimurju neposredno pri kraju i nakon Prvoga svjetskog rata. Provedeno istraživanje, uz domaću literaturu, temeljeno je na arhivskim spisima Fonda Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba, a također je korištena i izvorna Ostavština Ivana Novaka.

Potom je govorio Igor Stanić, također student poslijediplomskog doktorskog studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoje je istraživanje utemeljio na arhivskim i objavljenim dokumentima, kao i partijskim, državnim, statističkim, novinskim i filmskim izvorima – ukratko je predstavio svoj rad Radnička klasa u Hrvatskoj od diktature proletarijata do tržišnoga socijalizma. Nakon uspostave komunističke vlasti u Jugoslaviji i uvođenja diktature proletarijata po sovjetskom modelu, radništvo je izbilo u prvi plan, a upravo se ovaj dio nacionalne povijesti našao u središtu izlaganja autora.

Student diplomskoga studija na Srednjoeuropskom sveučilištu (Central European University) u Budimpešti Saša Vejzagić trebao je predstaviti temu svoga diplomskog rada Godine liberalizacije u Jugoslaviji 1964.-1971. Međutim, zbog spriječenosti, autor je opravdao svoj nedolazak. Njegov se rad bavi razdobljem od 1964. kada je održan VIII. kongres SKJ do gušenja Hrvatskog proljeća 1971. godine. Istraživanje je temeljeno na novinskim napisima objavljenim u Vjesniku u srijedu, kao i na materijalima partijskih kongresa, časopisu Praxis te statističkim i drugim izvorima.

Nakon kraće stanke drugi dio skupa otvorio je moderator Igor Stanić, koji je predstavio Valentinu Gržinić i njezin diplomski rad Rad, mladost i Republika. Obilježavanje socijalističkih praznika u Istri. Autorica je predstavila dio regionalne povijesti u kojoj je istražila način obilježavanja triju socijalističkih praznika u Istri: Praznika rada, Dana mladosti i Dana Republike. Uz postojeću literaturu o povijesti socijalizma u Jugoslaviji, autorica je analizu temeljila na novinskim izvještajima iz Glasa Istre.

Anita Buhin okupljenima je predstavila diplomski rad Kulturna povijest nogometa u socijalističkoj Hrvatskoj. U radu je na zanimljiv način prikazan razvoj profesionalizacije i komercijalizacije jugoslavenskog nogometa, koji je u socijalističkoj državi imao važnu političku i društvenu ulogu. Uz dostupnu literaturu, autorica je u pisanju rada koristila memoare pojedinih igrača, publicistička izdanja sportskih novinara te novinske članke iz Vjesnika u srijedu 1960-1977, Studija 1964-1980. i Starta 1969-1980.

Povijest turizma u Istri 1945.-1990. autora Predraga Bosića, apsolventa diplomskog studija, trebao je biti zaključni dio drugog dijela prvoga dana skupa. Autor je zbog nenadanih obaveza bio prisiljen otkazati svoje sudjelovanje. Inače, Bosić se u pisanju diplomskog rada namjerava dotaći tematike masovnog turizma u Istri u šezdesetim godinama XX. stoljeća, a svoje istraživanje temelji na novinama, stručnim časopisima i informativnim listovima hotelsko-turističkih poduzeća.

Završni dio prvoga dana skupa moderirao je Ivan Vuk. Riječ je preuzela Ivana Žufić, koja je predstavila diplomski rad Hrvatski i srpski pogled na posljednje desetljeće Jugoslavije. Autorica se u izlaganju bavila problematikom osamdesetih godina XX. stoljeća, kada nakon Titove smrti dolazi do postupnog jačanja netrpeljivosti u Jugoslaviji. Tematika je obrađena kroz prizmu dvaju tjednika, jednog hrvatskog i jednog srpskog, gdje svaki tjednik aktualne događaje komentira ovisno o nacionalnom gledištu.

Diplomski rad Istra u Domovinskom ratu 1991. godine Adriana Ivetića, studenta poslijediplomskoga studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bavi se problematikom regionalne vojne povijesti. Što zbog relativno kratkog vremenskog odmaka, a što zbog nedostatka primarnih izvora, ovaj dio istarske povijesti dosad nije bio detaljnije istraživan u domaćoj literaturi. Zbog navedenih je razloga autor svoj rad odlučio temeljiti na kritički obrađenim člancima iz regionalnih novina Glasa Istre, koje su detaljno pratile ondašnje događaje u Istri.

Posljednji je predstavljen diplomski rad Utjecaj političkih promjena na društvo u Hrvatskoj nakon raspada Jugoslavije. Njegov autor Vedran Leutar nastoji prikazati događaje koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije do smrti Franje Tuđmana 1999, odnosno do 2000. kada nakon pobjede na izborima na vlast dolazi koalicija šest stranaka. S aspekta društvene povijesti i povijesti svakodnevice, autor se u pisanju rada, uz objavljenu literaturu, koristi i člancima iz novina i tjednika te video i zvučnim zapisima. 

Nakon posljednjeg izlaganja i kraće stanke uslijedila je završna rasprava, na kojoj su okupljeni došli do zaključka da je održavanje skupa u potpunosti opravdalo očekivanja. Svi su se sudionici složili da bi se skup ovakve vrste trebao održavati i ubuduće, a na samom kraju riječi zahvale sudionicima uputio je Igor Duda.

„Radionica za suvremenu povijest“ svoj je nastavak dobila drugog dana, 9. studenog, kada su izlagači organizirano posjetili Nacionalni park Brijuni. U skoroj budućnosti očekuje se objavljivanje zbornika radova kada će ovaj skup dobiti i svoj konačan epilog.

Ivan Vuk