Predstavljamo historiografske “zdravstvene djelatnice”: Kristina Puljizević
Kristina Puljizević (Hrvatsko katoličko sveučilište) doktorirala je s temom “Porođaj u Dubrovniku 1815. -1918.”, o čemu je 2016. godine objavila knjigu “U ženskim rukama. Primalje i porođaj u Dubrovniku (1815-1918)” i nekoliko radova. Treba pritom spomenuti i izvođenje kolegija “Povijest epidemija na mediteranskom prostoru” i “Epidemije, medicina i društvo kroz povijest” na Sveučilištu u Dubrovniku i Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
U ženskim rukama: primalje i porođaj u Dubrovniku (1815-1918), Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2016.
Dolaskom Dubrovnika pod austrijsku upravu početkom 19. stoljeća počele su se intenzivno odvijati promjene u društvenim običajima oko porođaja, tijekom kojih je porođaj od intimnog ženskog i obiteljskog događaja postao predmetom zanimanja medicine te sredstvo državne populacijske politike za demografski rast. U radu su analizirane osobitosti primjene austrijskog načina rukovođenja javnim zdravstvom na porođaj u Dubrovniku, pri čemu se pokazalo da su se upravo u primaljstvu provele najkorjenitije reforme. Praksa primalja je po prvi puta zakonski regulirana, uvjetovana organiziranim stručnim obrazovanjem, ugrađena u državni sustav javnog zdravstva te podređena medicinskim autoritetima. Brojčani parametri pokazuju da je takvo uređenje primaljstva, zajedno s inovacijama u medicini poput antisepse, bitno utjecalo na nisku smrtnost pri porođaju. Provedene reforme u primaljstvu bitno su utjecale, ne samo na demografsku, zdravstvenu i društvenu, već i na žensku povijest. Škola za primalje u Zadru, osnovana 1821. godine, prva je stručna škola za žene u Dalmaciji, a primaljstvo prva moderna ženska profesija. Priliku za stjecanje struke, državnu stipendiju i relativno stabilno zaposlenje iskoristio je i određen broj žena s dubrovačkog područja, što im je, uz prihvatljivu opciju zarađivanja za život, omogućilo i određenu slobodu životnih izbora. Profesionalizacija primalja, iako se primarno odigrala u urbanim sredinama, utjecala je i na običaje oko porođaja na ruralnom području Dubrovnika.
Vidjeti također:
Kristina Puljizević, Rina Kralj-Brassard
Utjecaj modernizacije javnog zdravstva i obrazovanja žena na dojenačku smrtnost u Dubrovniku krajem 19. i početkom 20. stoljeća
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, No. 56/2, 2018.
Rina Kralj-Brassard, Kristina Puljizević
Porod iz nevolje: skrb o trudnicama i rodiljama pri dubrovačkom nahodištu u drugoj polovici 18. stoljeća
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, No. 51/1, 2013.
https://povcast.hr/smrtnost-dojencadi/
Rina Kralj-Brassard, Kristina Puljizević
Clandestine Birth: Care of Unwed Pregnant Women and Parturients Within the Dubrovnik Foundling Hospital in the Second Half of the Eighteenth Century
Dubrovnik annals, No. 16, 2012.
Kristina Puljizević
http://www.unicath.hr/povijest/sveucilisni-nastavnici
http://www.zavoddbk.org/projekt-colinda/kristina-puljizevic/
https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/348273