Radoslav Zaradić – Predstavljanje knjige akademika Vladimira Stipetića „Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.)“
Predstavljanje knjige akademika Vladimira Stipetića „Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.)“
U srijedu 30. svibnja 2012. godine u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) predstavljena je knjiga akademika Vladimira Stipetića pod naslovom „Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.)“.
Prisutne je prvo pozdravio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić. U svom kratkom uvodnom govoru istaknuo je značaj institucije koja nastoji sudjelovati u razvoju društva i rješavanju aktualnih problema. O autoru knjige, akademiku s najdužim stažem (pedeset godina), rekao je da je to čovjek koji sa svojim autoritetom Akademiji daje legitimitet.
Predstavljanje je vodio akademik Zvonimir Baletić, urednik i recenzent knjige. Akademik Baletić naglasio je kako nitko ne može vladati ekonomskom problematikom dok ne savlada povijesne činjenice. U „monumentalnoj knjizi“ Stipetić je prikazao dosadašnje stanje i razvoj hrvatskoga gospodarstva, ali i dao upute za buduće istraživanje hrvatske gospodarske povijesti, istaknuo je Baletić.
Posljednji govornik bio je sam autor. U relativno dugom izlaganju popraćenom zanimljivim grafičkim prilozima, akademik Stipetić prikazao je razvoj Hrvatske u okviru današnjih političkih granica temeljen na analizi proizvodnje i demografije. U prvom razdoblju (1820.-1921.) Hrvatska je udvostručila stanovništvo. Međutim, u zadnjih 100 godina stanovništvo Hrvatske karakterizira sporiji rast uzrokovan iseljavanjem, ratnim gubicima i padom nataliteta.
Od 1870. do 1913. Hrvatska je udvostručila svoj bruto domaći proizvod (BDP) na čijoj se analizi temelji suvremena makroekonomska povijest, iako je u razdoblju kraja „dugog“ 19. stoljeća i dalje bila poljoprivredno nerazvijena zemlja. Razdoblje između 1950. i 1973. Hrvatskoj donosi najbrži rast tijekom promatrana gotovo dva stoljeća gospodarskog razvitka. Stipetić je istaknuo tri ključna čimbenika zbog kojih se u promatranom razdoblju BDP u prosjeku godišnje povećavao za oko pet posto: povećanje investicija, visoki priljev inozemnih sredstava te prijelaz ka tržišnoj ekonomiji. Godine 1973. zemlje OPEC-a povisuju cijenu energenata čime se bogatstvo svijeta transferira u zemlje s prirodnim rezervama nafte i plina. Idućih četrdeset godina predstavljaju „najneuspješniji period razvoja hrvatskog gospodarstva“. Uzroci stagnacije gospodarstva nakon 1980. bili su: napuštanje proizvodnje nastale u izolacionizmu, zapostavljanje komparativnih prednosti i privatizacija. Hrvatska je danas prema BDP-u na razini na kojoj je bila 1989. godine. Prema autoru knjige, ključni faktor u suvremenoj ekonomiji jest obrazovanje. Usporedivši Hrvatsku i Sloveniju Stipetić je naznačio kako „upola manja“ Slovenija ima više istraživača od Hrvatske te 15 patenata na milijun stanovnika dok Hrvatska ima samo jedan.
Knjiga akademika Stipetića predstavlja dvadeset i drugi svezak serije izdanja HAZU pod nazivom „Građa za gospodarsku povijest Hrvatske“, a izašla je iz tiska točno 25 godina od posljednjeg dvadeset i prvog naslova. Knjiga ima 513 stranica strukturiranih kroz šest velikih cjelina. Zbog njezine velike vrijednosti i značenja ne sumnjam da će 700 primjeraka knjige uskoro nestati s polica knjižara i time nagnati izdavača i autora u tiskanje novog izdanja. Ovaj prikaz zaključujem s jednim razmišljanjem koje sam stekao na predstavljanju knjige. Kao što sam već napisao, akademik Stipetić u suvremenoj ekonomiji kao ključni faktor ističe obrazovanje. No, kako ćemo kao društvo napredovati ako na tako važnim predstavljanjima poput ovoga prosjek godina prisutnih, uz dužno poštovanje, prelazi šezdeset godina?
Radoslav Zaradić