Krešimir JURAK – Rad u Arhivu Ministarstva vanjskih poslova NR Kine u ljeto 2009. godine
Arhiv Ministarstva vanjskih poslova NR Kine
(waijiaobu danganguan, beijingshi chaoyangqu chaoyangmennandajie 4 haolou 7 ceng)
(外交部档案馆，北京市朝阳区朝阳门南大街4号楼7层)
Zakonom o arhivima iz 1988. i njegovim nadopunama iz 1998. uvedena je praksa otvaranja dijela arhivske građe NR Kine domaćoj i stranoj javnosti. Uvedeno je pravilo o skidanju oznake tajnosti nakon 30 godina, dok se dokumenti dobiveni u arhivu smiju koristiti isključivo za znanstvene ili stručne radove i ne smiju biti objavljeni u bilo kojoj formi bez pismene dozvole arhiva. Unatoč navedenom zakonu, većina ministarstava i vladinih agencija još uvijek ne dozvoljava pristup vlastitim arhivima, a slična je i situacija s centralnim arhivom Komunističke partije NR Kine. Jedan od pozitivnih primjera otvaranja arhivske građe i skidanja tajnosti s povjerljivih dokumenata je arhiv Ministarstva vanjskih poslova NR Kine.
Arhivska građa postupno je deklasificirana, tako da je od 19. siječnja 2004. dostupno 4545 dokumenata za razdoblje od 1949-1955, kojima je kasnije dodano još 11.776 dokumenata (skinuta je oznaka tajnosti s 30% od ukupnog broja svih dokumenata za to razdoblje). Od svibnja 2006. dostupno je i 25.651 dokumenata za razdoblje od 1956. do 1960. (skinuta je oznaka tajnosti sa 60% od ukupnog broja svih dokumenata za to razdoblje). Posljednja objava dokumenata učinjena je u prosincu 2008. kada je 41.097 dokumenata za razdoblje 1961-1965. učinjeno dostupnima (skinuta je oznaka tajnosti sa 70% od ukupnog broja svih dokumenata za to razdoblje). Ostali dokumenti, do zakonom određenog razdoblja od 30 godina (1979. godine), trenutno su u procesu skidanja oznake tajnosti.
Dostupna arhivska građa uključuje: odredbe koje je donio dugogodišnji kineski premijer i ministar vanjskih poslova Zhou Enlai; njegove govore i nacrte govora; dokumente o uspostavi diplomatskih odnosa s drugim državama; izvještaje kineskih veleposlanstava u drugim zemljama; upute MVP kineskim veleposlanstvima diljem svijeta; izvještaje s posebnih misija; izvještaje delegacija; izvještaje o međunarodnim institucijama (npr. primanje NR Kine u UN i sl.); brojne konzularne, ekonomske i druge izvještaje o stanju na terenu; godišnje planove veleposlanstava; ugovore o tehnološkoj, ekonomskoj i drugoj suradnji; izvještaje o temama u stranom tisku; transkripte sastanaka te razne druge dokumente.
Dostupna arhivska građa obuhvaća preko 80.000 dokumenata, od kojih svaki ima od jedne do nekoliko stotina stranica. Najveći broj dokumenata u razdoblju 1949-1965. odnosi se na Sovjetski Savez (7784), Indiju (6729), Vijetnam (4368), Veliku Britaniju (3147), Istočnu i Zapadnu Njemačku (2550), Indoneziju (2541), Myanmar/Burmu (2513), Sjedinjene Američke Države (2468) i Sjevernu Koreju (2135). Jugoslavija (1099 dokumenata) se nalazi na 27. mjestu po broju dostupnih dokumenata. Trideset zemalja ima preko 1000 dokumenta, 16 zemalja ima između 500 i 1000 dokumenata, 24 države imaju između 100 i 500 dokumenata, dok ostale imaju manje od 100 dokumenata.
Arhiv je smješten na 7. katu pomoćne zgrade, neposredno uz kompleks Ministarstva vanjskih poslova. Budući da se nalazi izvan samog kompleksa, za pristup nije potrebna nikakva posebna najava ili sigurnosna provjera. Arhiv radi od ponedjeljka do četvrtka od 8.30 do 11.30 te od 13.00 do 16.00, dok je petkom otvoren isključivo od 8.30 do 11.30. Isprekidano radno vrijeme arhiva nažalost prisiljava istraživača da na sat i pol prekine posao i napusti arhiv.
Iako prilikom posljednjeg posjeta arhivu u kolovozu i rujnu 2009. nije bila potrebna ikakva dokumentacija osim putovnice za pristup građi, stranim znanstvenicima i studentima preporučljivo je imati pismo preporuke njihovog matičnog sveučilišta, instituta i/ili veleposlanstva budući da je pravilnikom i dalje propisano da ih moraju priložiti. Djelatnici arhiva govore isključivo kineski jezik pa je pismo preporuke potrebno imati na kineskom jeziku. Za izradu navedenog pisma zainteresirani se mogu javiti ili hrvatskom veleposlanstvu u Pekingu ili Katedri za sinologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Pristup građi obavlja se putem računala budući da je ukupna dostupna arhivska građa digitalizirana i dostupna u PDF obliku. Računalna čitaonica ima 9 računala za pristup građi. Prije nego li se može pristupiti dokumentima, potrebno je otvoriti vlastito korisničko ime i lozinku te unijeti vlastite podatke (ime i prezime, broj putovnice, državu iz koje dolazite, broj mobitela, adresu u Kini, kratak opis istraživanja u arhivu).
Cjelokupna građa je na kineskom jeziku, a moguće ju je pretraživati po ključnim riječima, državi ili broju dokumenta. Pretraživanje po ključnim riječima isključivo pretražuje naslove dokumenata, a ne tekst samog dokumenta. Dužina naslova dokumenata varira i može biti do 60-ak riječi. Pretragom po ključnoj riječi dobiva se tablica koja prikazuje arhivski broj dokumenta, naslov, datumsko razdoblje i državu na koju se dokumenti odnose. Odabirom željenog dokumenta možemo mu pristupiti te započeti rad na njemu.
Iako se pristup dokumentima plaćao 0,2 eura po dokumentu, ta je praksa novim pravilnikom ukinuta i sada je pristup dokumentima besplatan. Istraživačima je ponuđena mogućnost da na arhivskoj građi rade besplatno u samom arhivu ili da dokumente (ili samo njihov dio) isprintaju i ponesu sa sobom. Tijekom akademske godine 2007./2008. printanje jedne stranice iznosilo je 0,4 eura za studente i 0,8 eura za sve ostale, dok je promjenom politike arhiva sada to izjednačeno na 0,5 eura po stranici za sve. Dokumente nije moguće dobiti u elektroničkom obliku niti ih je moguće snimiti na bilo kakav medij. Ispis rezultata pretraživanja nažalost nije moguće dobiti.
Iako je moguće pretraživanje dokumenata po zemlji na koju se dokumenti odnose, ipak je potrebno pripaziti. Primjerice, ako kao ključnu riječ unesemo nansilafu (Jugoslavija) a ne odredimo zemlju, dobit ćemo 1344 dokumenta (za razliku od 1099 dokumenata koje bismo dobili da smo tražili sve dokumente koji se odnose na Jugoslaviju – pretraživanje po državi). Neki dokumenti u naslovu imaju riječ Jugoslavija, iako se odnose na druge zemlje, te su pod njih i zavedeni. Najčešće se radi o izvještajima koji obrađuju suradnju ili probleme te zemlje i Jugoslavije. Neke zemlje čak ne možemo pronaći u popisu dostupnih zemalja, već ih moramo potražiti putem ključnih riječi (npr. Sovjetski Savez).
Osim omogućavanja pristupa izvornoj građi kroz arhiv, Ministarstvo vanjskih poslova počelo je izdavati i vlastita izdanja dokumenata, kao što je npr. Declassified Diplomatic Documents – Archives of the Establishment of Diplomatic Relations of the People’s Republic of China (1945-1955) i dr., a u pripremi imaju i druga izdanja.
Iako ograničena, arhivska građa u Ministarstvu vanjskih poslova NR Kine već sada nam omogućuje uvid u ulogu NR Kine u međunarodnim odnosima tijekom prva dva desetljeća druge polovice 20. stoljeća. Kao i novootvorena građa u bivšim komunističkim zemljama, ona je nužan element za bolje sagledavanje i razumijevanje Hladnoga rata, a i brojnih drugih događaja druge polovice 20. stoljeća. Jednom kada ukupna građa bude dostupna, arhiv će biti nezaobilazno mjesto za istraživače koji se u znanstvenim projektima ozbiljno bave razdobljem Hladnoga rata.
Krešimir Jurak