Miloš Timotijević – prikaz knjige – Kosta Nikolić, “Bosna i Hercegovina, rat koji su mnogi želeli (1992-1995)”, 2024.
Kosta Nikolić, Bosna i Hercegovina, rat koji su mnogi želeli (1992-1995). Knjiga prva. U ime smrti (1992), Novi Sad: Akademska knjiga, 2024, 750 str.
Knjiga „Bosna i Hercegovina, rat koji su mnogi želeli (1992-1995). U ime smrti (1992)” Koste Nikolića predstavlja prvi deo ambicioznog projekta rekonstrukcije rata u Bosni i Hercegovini. Ova monografija predstavlja logičan nastavak Nikolićevih ranijih studija o raspadu Jugoslavije, pružajući iscrpan pregled političkih odluka, početnih sukoba i ključnih vojnih operacija koje su oblikovale tok rata u Bosni i Hercegovini 1992. i početkom 1993. godine. U kontekstu nedostatka sistematskog proučavanja raspada socijalističke Jugoslavije u srpskoj istoriografiji, a posebno rata u Bosni i Hercegovini, Nikolićev rad dobija dodatnu vrednost.
Kosta Nikolić primenjuje tradicionalni istoriografski pristup, utemeljen na analizi dokumenata i arhivske građe. Među korišćenim izvorima su arhivi Haškog tribunala, Digitalni arhiv Bele kuće, kao i dokumenti nemačkih i jugoslovenskih zvaničnih institucija. Oslanjanje na sudske spise doprinosi uverljivosti iznesenih činjenica, koji su ponekad i transkripti presretnutih telefonskih razgovora komandanata na terenu, što nas potpuno približava ratnoj dinamici, ne samo najvažnijih aktera događaja već i iz perspektive nižih nivoa vlasti.
Knjiga je podeljena na devet tematskih celina, pri čemu su dominantne teme politički kontekst početka sukoba u Bosni i Hercegovini, etnički sukobi i vojni aspekti rata. Autor nudi detaljan prikaz događaja, sa posebnim usmerenjem na srpsku stranu rata, ali uz nagoveštaj da će u sledećim tomovima biti razmotrene i ostale strane sukoba.
Posebno se ističu opisi ključnih vojnih operacija, poput bitke za Posavinu, sukoba u Hercegovini i opsade Sarajeva, gde autor analizira strategije svih strana, vojnu dinamiku, razmere ratnih zločina i posledice po civilno stanovništvo. Značajan deo knjige posvećen je događajima u Srebrenici, koja je postala simbol najtežih zlodela u ratu, koja su okarakterisana i kao genocid. Autor detaljno analizira politički i vojni kontekst događaja iz 1992. i 1993, uključujući i zločine.
Nikolić se zalaže za pristup oslobođen mitologizacije i politizacije, uz istovremeno naglašavanje uloge ekstremnih nacionalističkih ideologija u eskalaciji sukoba. Posebno insistira na objektivnosti i nepristrasnom istorijskom istraživanju zasnovanom na verodostojnim izvorima. Autor ne preskače zločine, već o njima piše opširno i detaljno, sa otvorenim iznošenjem imena osoba koje su izvršile takva dela, analizirajući nasilja svih strana u sukobu, počev od srpske. Njegova analiza ukazuje na razmere i užase nasilja i posledice po civilno stanovništvo, pri čemu ne umanjuje odgovornost nijednog aktera rata. Nikolić takođe insistira i na „stihiji gomile” kao faktoru koji je uticao na širenje nasilja, ali u kontekstu jasne odgovornosti najvažnijih aktera rata koji su posedovali političku i vojnu moć neophodnu za pokretanje vojnog sukoba.
Jedna od ključnih teza knjige je da je rat bio neizbežan zbog nacionalističkih projekata koji su dominirali političkim scenama zaraćenih strana. Nikolić posvećuje značajan prostor unutrašnjim podelama unutar političke i vojne elite, kako na samom prostoru Bosne i Hercegovine, tako i u Srbiji i Crnoj Gori, uključujući i političke stranke sa svojim partijskim vojskama, paravojne formacije i obične kriminalne grupe.
Prvi tom Nikolićeve trilogije predstavlja važan doprinos proučavanju rata u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu analize političkih odluka, vojnih strategija i ratnih zločina. Njegova detaljna faktografska obrada doprinosi boljem razumevanju sukoba, koja će tek nakon objavljivanja druga dva najavljena toma uključiti i detaljnije analize hrvatskog i bošnjačkog faktora u ratu i naročito međunarodnih aktera koji su uticali na ovaj sukob.
Miloš Timotijević