Petra Kolesarić – prikaz knjige – Dubravka Božić Bogović, Eldina Lovaš, „Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750.-1850.“, 2019.
Dubravka Božić Bogović, Eldina Lovaš, Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750.-1850., Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Mađarsko kulturno društvo „Népkör“, Slavonski Brod – Osijek 2019., 166 str.
Povijesna demografija se u posljednjih nekoliko desetljeća hrvatske historiografije profilirala kao disciplina unutar povijesne znanosti koja je proširila opus istraživanja povjesničara, ali i uvela upotrebu slabije korištenih povijesnih izvora u historiografska istraživanja. Dubravka Božić Bogović i Eldina Lovaš objavile su dragocjena istraživanja matičnih knjiga na području današnje Slavonije i Baranje. Nakon sveobuhvatnih istraživanja Božić Bogović o katoličkom stanovništvu u južnoj Baranji tijekom 18. stoljeća, autorice donose knjigu o stanovništvu reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji tijekom 18. i 19. stoljeća. Monografija Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750.-1850. rezultat je istraživanja matičnih knjiga deset župa: Bilja, Kamenca, Karanca, Kneževih Vinograda, Kopačeva, Kotline, Luga, Vardarca, Suze i Zmajevca u razdoblju od otprilike sto godina sredine 18. i 19. stoljeća. Knjiga sadrži osam poglavlja uključujući uvodno i zaključno poglavlje, predgovor, sažetak na hrvatskom, engleskom i mađarskom jeziku, priloge (trideset i tri tablice), izvore i literaturu, kazalo te bilješke o autoricama, a čitava je monografija popraćena s pedeset i osam grafikona.
U Uvodu (9-35) autorice iznose pregled pokreta reformacije u južnoj Baranji od njezine pojave, koja se vremenski podudara s osmanskim osvajanjima na tim područjima, do prve polovice 19. stoljeća. Prilikom opisa širenja pokreta reformacije prikazuju se najistaknutiji reformatori ovog područja, ponajprije Mihael Starin, a potom i Stjepan Kiša Segedinac. U daljnjem tekstu uvodnog poglavlja oslikavaju se društvene, političke i povijesne okolnosti osnivanja reformiranih župa i prve reformirane biskupije, s posebnim osvrtom na Kanone iz Kneževih Vinograda, odnosno na Baranjsku superintendanciju. Autorice objašnjavaju i pokret protureformacije te odredbe habsburških vladara od Leopolda I. do Josipa II. Posebna se pozornost pridaje matičnim knjigama kao temeljnim izvorima za istraživanje ove teme te, u konačnici, i nastanka monografije. Donosi se opis svake matične knjige za pojedino obrađeno mjesto, zabilježeni podatci iz matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih, koji se uspoređuju s ostalim izvorima za povijest stanovništva, poput katoličkih kanonskih vizitacija, u promatranom razdoblju.
Sljedeće poglavlje odnosi se na Teorijsko metodološki pristup (37-39) u kojem autorice obrazlažu metodologiju istraživanja, uključujući i probleme koji su se javljali prilikom istraživanja. Unatoč problemima izračuna određenih demografskih pokazatelja, zbog diskontinuiteta u sačuvanosti pojedinih matičnih knjiga, autorice iznose značajne podatke o povijesti stanovništva, uključujući stopu nataliteta, mortaliteta, nupcijaliteta te vitalni indeks.
Monografija sadrži tri velika poglavlja obrađena prema matičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih. U poglavlju Rođeni (41-56) prikazuje se godišnja raspodjela poroda, uključujući sveobuhvatnu analizu godišnjeg kretanja broja poroda za sva obrađena naselja te njihovu usporedbu. Autorice tom prilikom grafički donose broj poroda u pojedinim mjestima što pruža precizniju analizu, s obzirom na sačuvanost matičnih knjiga. Također, obrađena je i mjesečna raspodjela broja začeća i poroda, a tom prilikom prikazuje se mjesečno, odnosno sezonsko, kretanje broja poroda u usporedbi s prirodnim i gospodarskim čimbenicima. Ovo poglavlje sadrži spolnu strukturu rođenih te učestalost rođenja blizanaca i trojki. U zaključnim napomenama ovog poglavlja autorice su istaknule i vremenski odnos, odnosno razliku između dana rođenja i dana krštenja.
Četvrto poglavlje Vjenčani (57-69) donosi godišnju raspodjelu vjenčanja. Jednako kao i u poglavlju o rođenima, prvo je dan pregled sveobuhvatnog godišnjeg kretanja broja vjenčanja u svim matičnim knjigama u promatranom razdoblju, a potom se prikazuju podatci o broju vjenčanja u pojedinim naseljima i određenim vremenskim periodima. Opisane su i zakonske odredbe o dnevnoj raspodjeli vjenčanja, dok su podaci za obrađene matične knjige predstavljeni grafički. Autorice su prikazale dobnu strukturu i predbračno stanje mladenaca te su istražile mjesto pronalaska bračnih partnera.
U poglavlju Umrli (71-89) prikazuje se godišnja raspodjela umrlih u svim naseljima u promatranom razdoblju te pojedinačno u naseljima i ovisno o vremenskom periodu. Također, predstavljena je mjesečna raspodjela umrlih koju autorice, s obzirom na dostupne podatke, povezuju s klimatskim obilježjima pojedinih godišnjih doba, dobnom strukturom stanovništva te drugim čimbenicima. Donesen je i prikaz mortaliteta dojenčadi prema mjeseci u razdoblju koje obrađuje knjiga, kao i mjesečna raspodjela umrlih po dobnim kontigentima. Autorice objašnjavaju da zbog nesustavnog bilježenja podataka o uzroku smrti ili nepoznavanja bolesti (pastori koji su unosili podatke nisu imali medicinskog obrazovanja, a razvoj dijagnostike nije bio onakav kakvim ga danas poznajemo) nisu bile u mogućnosti analizirati mjesečnu raspodjelu pojavnosti pojedinih uzroka smrti, no donose prikaz određenih bolesti, poput kolere ili boginja, koje su u određenim mjesecima bile više zastupljene. Ističe se posebnost biljske matične knjige krštenih u kojoj je zabilježeno jesu li krštena djeca cijepljena protiv boginja, a u knjizi se povezuje da je ta bolest bila jedan od češće zabilježenih uzroka smrti u djece i razmjerno odraslih u drugim istraživanim naseljima.
Poglavlje Demografski pokazatelji (91-95) odnosi se na prikaz stope nataliteta, mortaliteta i nupcijaliteta. Autorice su naglasile visoku stopu nataliteta i mortaliteta u prvim desetljećima promatranog razdoblja te zaključile da su takvi podatci i karakteristični za predtranzicijska društva. Međutim, u daljnjim desetljećima podatci upućuju na visoku stopu nataliteta i pad stope mortaliteta, što je jedno od obilježja rane podetape demografske tranzicije, no autorice oprezno obrazlažu da bi takve zaključke trebali potvrđivati i drugi pokazatelji. Također, posebna se pozornost pridaje i prirodnom prirastu, odnosno vitalnom indeksu u promatranom razdoblju.
U sedmom poglavlju Društvena povijest u matičnim knjigama (97-100) Božić Bogović i Lovaš prikazuju zanimanja stanovništva, posebno ona obrtnička, ali i zanimanja povezana s crkvenom ili vojnom službom, kao i poljodjelske poslove. Ponekad su zabilježene narodnosna ili vjerska pripadnost, ponajprije u matičnim knjigama vjenčanih. Autorice su dio poglavlja posvetile i nezakonitoj djeci.
Zaključno poglavlje Zaključak: demografska obilježja i trendovi (101-108) donosi usporedbu podataka iz matičnih knjiga reformiranog stanovništva južne Baranje s podatcima za mađarska reformirana stanovništva u Slavoniji te s podatcima za katoličko stanovništvo u južnoj Baranji tijekom 18. stoljeća. Naposljetku, autorice smještaju reformirano stanovništvo južne Baranje u promatranom vremenskom razdoblju u prostorni kontekst sa stanovništvom Slavonije te s obzirom na katoličku vjeroispovijest u južnoj Baranji.
Knjiga Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750.-1850. predstavlja važan doprinos istraživanjima stanovništva u južnoj Baranji. Na temelju matičnih knjiga donose se značajni podatci o načinu života stanovništva, što se ponajprije ogleda iz kretanja stanovništva u vidu nataliteta i mortaliteta, ali i demografskih pokazatelja poput nupcijaliteta. Ova monografija može poslužiti i za daljnja istraživanja stanovništva proučavanog područja. Značajan bi poduhvat, ali i doprinos, bio objaviti transkript matičnih knjiga. Time bi se stvorio prostor za istraživanja koja bi omogućila onomastičke analize, učestalost imenske ili prezimenske entropije te njihova povezanost s određenim naseljem. Zaključno, valja odgovoriti na pitanje kome preporučiti ovu knjigu: prvenstveno povjesničarima koji se bave povijesnom demografijom, ali i svima drugima koje zanima povijest južne Baranje.
Petra Kolesarić