Izašao novi broj časopisa “Povijest u nastavi” (br. 16 (2) / 2010)

SADRŽAJ:

                                       

Uvodna
riječ urednika

 

Željka Miklošević

Muzeji
i njihov odnos spram prošlosti

 

Jovana Milutinović

Učenje
u muzeju

 

Jelena Hotko

Nastava
povijesti u muzeju i uloga muzejskog pedagoga – Hrvatski povijesni muzej

 

Mario Klaić

Pedagoški
projekt Muzeja grada Kaštela – obrazovna mapa Vitturi u Kaštel Lukšiću  

 

Denis Detling

Izvanučionička
nastava u Muzeju Slavonije

 

Vedran Ristić

Nastava
u muzeju – primjer suradnje škole s muzejom

 

Buga Zdjelar

Izvanučionička
nastava povijesti u Gradskom muzeju u Virovitici

 

Suzana Jagić

Izvanučionička
nastava u muzeju Dvor Trakošćan

 

Ocjene i prikazi / Izložbe i
skupovi

 

Upute suradnicima i suradnicama

UVODNA RIJEČ

Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,

pred vama se nalazi novi broj časopisa Povijest u nastavi, treći
od dosadašnjih 16 brojeva, koji je tematski usmjeren. Tema ovoga broja
je Muzeji i nastava povijesti. Muzeji
su za povjesničare, ali i nastavu povijesti, vrlo važna mjesta, koja u svom
pojmovnom određenju označavaju ustanovu koja čuva i izlaže, ali i proučava i
vrednuje materijalne, kao i nematerijalne povijesne izvore. K tomu, muzeji se danas u većoj ili manjoj mjeri
shvaćaju kao mjesta proučavanja, edukacije i zabave te se u tom pravcu i prilagođavaju. Muzeji i nastava povijesti su,
metaforički rečeno, kao dvije obale rijeke, usko vezane jedna uz drugu, a koje
pak treba premostiti, povezati. U tu svrhu muzeji danas veliku pažnju, barem
deklarativno, posvećuju muzejskoj pedagogiji. Kao što je Robert
Stradling rekao za multiperspektivnost, tako bismo i za muzejsku pedagogiju
mogli reći da je pojam koji se češće koristi nego što ga se definira. Muzejska
pedagogija, ako je i definiramo, onda to činimo kroz opis rada muzejskih
pedagoga. Osnovni zadaci muzejskog pedagoga jesu: u suradnji s kustosima
osmisliti, realizirati i organizirati edukativni program muzeja, stalnog
postava, izložbi i drugih događanja, sudjelovati u realizaciji svih muzejskih
programa. Nadalje, zadatak je pedagoga prenijeti kulturnu poruku muzeja
prilagođenu posjetitelju i time ga otvoriti najširem krugu posjetitelja,
ostvarujući pritom društvenu zadaću samog muzeja. S druge pak strane nastavnici
su ti koji bi muzeje trebali uključiti u svoje planove i programe, prvenstveno
u svrhu unapređivanja nastave povijesti.

Muzeji su ustanove koje se neminovno bave prošlošću. Njihov
odnos spram prošlosti od 19. stoljeća do današnjih dana u mnogočemu bi se možda
mogao usporediti i s razvojem udžbenika, ali i nastave povijesti. Neovisno o
njihovom odnosu spram prošlosti muzeji su danas informalna okruženja koja
pružaju neslućene mogućnosti učenja i odgojno-obrazovnog rada, na koje danas
velik utjecaj ima konstruktivistička teorija učenja. Muzeji, posebice njihovi
muzejski pedagozi danas čine razne napore kako bi muzejske sadržaje prilagodili
svojoj najvjernijoj publici – školarcima, kako bi se uklopili u planove i
programe i nastavu povijesti. Organiziraju se i pripremaju razne publikacije,
radionice, događanja, akcije i mnoštvo je dobrih primjera muzejske prakse na
području muzejske pedagogije. I nastavu povijesti je moguće odraditi u
muzejima, danas u suradnji ne samo s kustosima, već i pedagozima.
Izvanučionička nastava u muzeju ima mnoštvo prednosti i sve više je izvrsnih
primjera takve prakse, suradnje nastavnika povijesti s muzejima. Sažetak je to
ovog broju časopisa, kojem je doprinos dao gotovo podjednak broj nastavnika
povijesti i muzejskih pedagoga. Primjera suradnje škola i muzeja u ovom broju
je neznatno u odnosu na stvarne razmjere sve veće suradnje.

U želji da će objavljeni radovi dati novi, dodatni poticaj
suradnje muzeja i nastavnika povijesti, na korist, prije svega, učenika, što je
i cilj ovog broja, želim vam ugodno čitanje.

 

U Osijeku, 2.12.2010.

 

Denis Detling, prof.