Predavanje Vjerana Katunarića „Novi autoritarizam – neuspjeh demokracije ili njen izbor? Sociološki portret Behemota“
![](https://i2.wp.com/historiografija.hr/wp-content/uploads/2019/01/v-katunaric.png?resize=426%2C280&ssl=1)
U utorak, 22. siječnja 2019. u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar Vjeran Katunarić (Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru) održat će javno predavanje „Novi autoritarizam – neuspjeh demokracije ili njen izbor? Sociološki portret Behemota“.
—
Javna sociologija – ciklus javnih predavanja i diskusija u organizaciji Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru
U utorak 22. siječnja s početkom u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar prof. dr. sc. Vjeran Katunarić (Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru), dobitnik Državne nagrade za životno djelo u području društvenih znanosti za 2017. godinu, održat će javno predavanje pod naslovom „Novi autoritarizam – neuspjeh demokracije ili njen izbor? Sociološki portret Behemota“. Predavanje se održava u sklopu ciklusa javnih predavanja i diskusija „Javna sociologija“ u organizaciji Odjela za sociologiju.
Vjeran Katunarić
„Novi autoritarizam – neuspjeh demokracije ili njen izbor? Sociološki portret Behemota“
Behemot je metafora klasične teorije države i društva koja ilustrira neuspjeh uspostavljanja mira i demokracije. Tako Thomas Hobbes njome opisuje nemogućnost okončavanja građanskog rata u Engleskoj sredinom 17. stoljeća, a Franz Neumann nacistički ustroj države i društva u Njemačkoj krajem 1930-ih i početkom 1940-ih. U predavanju će biti objašnjeni uzroci današnjeg propadanja demokracije čiji akteri teže obnavljanju (behemotskog) stanja beskrajnog ratovanja. Analiza uzroka uključuje: raskol između liberalizma i socijalizma nakon revolucija; uspostavljanje slobode i jednakosti kao međusobno isključujućih načela; afinitete tako rastavljenih demokratskih ideologija prema autoritarnim režimima; glavne izvore protudemokratskih tendencija u (bivšim) zrelim demokracijama (korporacije) i u mladim („tranzicijskim“) demokracijama (brzorastući korupcijski polip koji se također rado služi identitetskim obilježjima, nacionalnom, „rasnom“ ili religijskom pripadnošću). Zaključni dio predavanja posvećen je objašnjenju trajnosti autoritarizma te primjerima antisemitizma (antižidovskog i antiarapskog), kao oblika „vječnog fašizma“ (Umberto Eco) i „europske strasti za genocidom“ (Georges Bensoussan). Elementi moguće demokratske alternative mogu, prema potrebi, biti raspravljeni nakon predavanja u razgovoru s prisutnima.
Izvor: