Hrvatska filmska baština po prvi puta u Rusiji
Prvo međunarodno predstavljanje hrvatske filmske baštine u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi otvorit će se 3. studenog 2018. godine. Tako će sve do kraja ovog mjeseca ruska publika u programu naziva ‘Rusija – Hrvatska: kino – dijalog’ gledati filmove koji povezuju ruske (i sovjetske) filmske djelatnike i teme s kinematografijom i filmskim profesionalcima iz Hrvatske.
‘Godinama se činilo da domaća filmska baština, van usko nacionalnih filmskih okvira, ne zanima svjetsku filmsku javnost. Sada se to u potpunosti mijenja budući da će hrvatske filmove, koje su od 1930. do 2011. stvarali i ruski filmski djelatnici, po prvi puta imati prilike vidjeti moskovska publika u prestižnoj Tretjakovskoj galeriji. Od najranijih sačuvanih nijemih filmova pa sve do recentne produkcije, program obuhvaća svako desetljeće bogate zajedničke filmske povijesti Rusije i Hrvatske. Posebno sam sretan što je HAVC uspio u ovom projektu okupiti najprestižnije baštinske institucije: Gosfilmofond, HRT i Hrvatsku kinoteku. Ovo je tek početak velikog svjetskog predstavljanja hrvatske filmske baštine koja nas, kao što vidimo, sa svijetom povezuje više nego što smo do sad mogli pretpostaviti.‘, izjavio je tim povodom Daniel Rafaelić, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra i autor programa ‘Rusija – Hrvatska: kino – dijalog’.
Program je podijeljen u devet cjelina, a svaka od njih tematski i kronološki progovara o određenoj temi. Tako pogram otvara cjelina pod nazivom ‘Ruski emigranti – hrvatski pioniri filma’ u sklopu koje se prikazuju dva naslova: kratkometražni film Zapušteno dijete i dugometražni Grešnice – Macina i Ankina sudbina.
Zapušteno dijete, film je proizveden 1930. u režiji Mladena Širole, a snimili su ga Anatolij Bazarov i Aleksandar Gerasimov. Tadašnje zvijezde zagrebačkog kazališta (ali i kabareta) Branko Tepavac i Micika Žličar nastupili su kao slijepi otac i časna sestra u sirotištu, no zvijezda filma svakako je bila mala Ada Širola kao siročić Janko koji se potuca ulicama velegrada. Zapušteno dijete najstariji je sačuvani igrani film snimljen u Zagrebu uopće. Grešnice – Macina i Ankina sudbina ponovno su zajednički snimili Gerasimov i Bazarov, kao prvi domaći dugometražni igrani film. Opijanje na hrvatskom selu, nezaštićeni spolni odnosi, neželjene trudnoće, pobačaji i suicid – sve te teme koje je film tako neposredno obradio, dovele su do njegove iznimne popularnosti te se u raznim dužinama prikazivao još godinama od svog nastanka.
Program se nastavlja putovanjem kroz cjeline pod nazivom: ‘Zajednički rat’, ‘Sukob Tito-Staljin’, ‘Zatopljavanje: novi val’, ‘Pjesma barda iznad barijera’, ‘Tajne ruskog dvora’, ‘Sovjetske filmske zvijezde’ i ‘Druga strana Rusije’ da bi završilo ‘Sudbinom vojnika u Prvom svjetskom ratu’ u sklopu koje se prikazuje film Jozef Stanislava Tomića. Ovaj je dugometražni igrani film u Hrvatskoj prošao gotovo nezapaženo no program sjajno zatvara budući da je jedini do sad otvorio pitanja na koje nitko nikad, osim njega, nije ponudio odgovore.
‘Kino dijalog Rusije i Hrvatske ovim je programom samo ocrtan. Tretjakovska galerija, Gosfilmofond, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska kinoteka, Ruski državni arhiv, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Hrvatski audiovizualni centar predstavljaju građanima Moskve ovaj program kako bi se, da citiram riječi predsjednika Vladimira Putina prenesene ljetos Hrvatima na otvorenju zagrebačke izložbe o Katarini Velikoj, zajedno veselili svemu onom što nas spaja – a toga je mnogo.‘, istaknuo je na kraju ravnatelj HAVC-a Daniel Rafaelić.
Cjelovit program događanja ‘Rusija – Hrvatska: kino – dijalog’ i plakat manifestacije potražite na poveznicama s desne strane teksta, a svi ostali detalji dostupni su na ovoj poveznici.
Organizatori projekta su Hrvatski audiovizualni centar i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji zajedno s partnerima: Hrvatskom kinotekom, Hrvatskom radiotelevizijom,Gosfilmofondom, Ruskim državnim arhivom i Tretjakovski galerijom.
Izvor: https://www.havc.hr/infocentar/novosti/hrvatska-filmska-bastina-po-prvi-puta-u-rusiji