„Rat prije rata“: Hrvatska šutnja i pomirba
U ponedjeljak, 1. listopada 2018. u 20.05 na HRT1 prikazuje se 3. epizoda igrano-dokumentarne serije „Rat prije rata“: Hrvatska šutnja i pomirba.
—
Igrano-dokumentarna serija “Rat prije rata” obrađuje raspad Jugoslavije, najdramatičnije razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, koje je okončano posljednjim ratom u Europi.
Arhivska i memoarska građa nedvojbeno otkriva da je prekrajanje Jugoslavije pomno planirano, baš kao i rat bez kojeg se prekrajanje nije moglo provesti. Osvajačkim planovima srpskih unitarista prethodile su i obavještajno-političke pripreme koje su intenzivno trajale čitavo desetljeće.
Brojni politički procesi i događaji iz tog razdoblja ostali su nerasvijetljeni, zbog ratova koji su kasnije uslijedili. Serija “Rat prije rata” rasvjetljava te događaje.
Serija snažno naglašenih dramaturških elemenata na trenutke ima obilježja političkog trilera. Serija se ne bavi samo evidentiranjem ključnih događaja, od kojih su neki postali i povijesni, nego nastoji rasvijetliti pozadinu političkih, diplomatskih, obavještajno-operativnih, policijskih i vojnih aktivnosti.
U 10 epizoda vidjet ćemo i dvadesetak filmskih rekonstrukcija događaja. Sudionike događaja, od kojih su mnogi povijesne osobe, tumači sedamdesetak poznatih hrvatskih glumaca. U dokumentarnom dijelu serije pojavljuje se i približno toliko sugovornika – neposrednih sudionika, istraživača, znanstvenika i publicista.
Neke od tema koje su filmski rekonstruirane: uz čiju je pomoć Tuđman putovao Europom s lažnom putovnicom; je li HDZ osnovan na Plešivici, a ne u NK Borcu na Jarunu; kako je Ivica Račan odbio prijedlog generala JNA da lažira izbore i uvede izvanredno stanje; kako je Josip Perković izbjegao KOS-ovu zamku i uvezao prvi kontingent oružja u Hrvatsku; zašto je Branimir Glavaš u zadnji čas predložio Tuđmana, a ne Šeksa za šefa HDZ-a; kako je hrvatska služba uoči izbora 1990. tražila od Beograda da silom obračuna s oporbom; kako je elitna postrojba iz Lučkog otela generala JNA bez znanja nadređenih; zašto je zaustavljen proboj za Vukovar i tko je Žuti Mrav koji je ušao u napuštene Marince; sadržaj plana čiji je cilj potpuno poraziti Hrvatsku vojsku, a državni vrh na prihvaćanje uvjeta.
Scenarist i redatelj igrano-dokumentarna serije je Miljenko Manjkas. Produkcija: Intermedia grupa.
—
HTV1 01.10.2018. 20.05
3. epizoda: Hrvatska šutnja i pomirba
Prva polovica osamdesetih. Nakon smrti Tita u Srbiji je sve širi konsenzus za rušenje federalnog ustava. Teorije ugroženosti dosežu neslućene razmjere. Cilj: opteretiti hrvatski narod kolektivnom krivnjom za zločine iz Drugog svjetskog rata. Dok velikosrpski ideolog Dobrica Ćosić najavljuje povijesno poravnavanje računa, najopasniji hrvatski disident, Franjo Tuđman, u najstrožoj tajnosti, organizira ilegalan odlazak na zapad. Ilegalne putovnice djelo su švedske ekipe. Unatoč upozorenju, Tuđman se susreo s prijateljem Brunom Bušićem. To ilegalno putovanje Europom držano je u najstrožoj tajnosti još dugo nakon pada komunizma, a kad je izašlo u javnost, izazvalo je žestoke prijepore.
Savezni savjet za zaštitu ustavnog poretka ubrzo će donijeti odluku o likvidaciji Brune Bušića. Podaci iz istrage i motiv ubojstva ukazuju na mogućnost da je operacija izvedena u dosluhu s pojedinim stranim službama. Sredinom osamdesetih KOS dodatno intenzivira svoje aktivnosti ne bi li proširio utjecaj. Kriminal na visokoj političkoj razini iskoristit će za preuzimanje nadzora nad privrednim centrima moći u Hrvatskoj. Počinje dramatično razdoblje puzajuće okupacije. Nekadašnji načelnik Udbe – Centar Zagreb, Franjo Vugrinec, u svom elaboratu o Ini zapisao je: “Ina od 1986. postupno postaje ekspoziturom II. uprave GŠ JNA”.
Opterećen istragom u Ini, sumnjičav prema dijelu tajne policije, ucijenjen od KOS-a, novi šef republičke partije Mika Špiljak pri svom kabinetu formira vlastitu “analitičku jezgru”. U godinama koje slijede KOS-ova agenturna mreža operirat će hrvatskim partijskim vrhom. Cilj: nadzirati i usmjeravati cjelokupni politički i društveni život u Hrvatskoj. Vrijeme će pokazati da je to bila tek priprema. Uslijedit će radikalni armijski preustroj. Zapadna granica prve i najveće vojne oblasti sa sjedištem u Beogradu poklapa se s granicom Velike Srbije. Četiri godine poslije srpski državni vrh u sprezi s Armijom krenut će u rat ne bi li okupirali Hrvatsku i stvorili Veliku Srbiju.
Izvor:
https://hrtprikazuje.hrt.hr/463520/rat-prije-rata-hrvatska-sutnja-i-pomirba