Projekat Ženski pokret 2020

Izrada sajta Ženski pokret 2020 deo je aktivnosti kojima će biti obeležena stogodišnjica od osnivanja ovog časopisa.

Projekat Ženski pokret 2020 je pokrenut na projektu Uloga srpske periodike u formiranju književnih, kulturnih i nacionalnih obrazaca Instituta za književnost i umetnost, a njegova realizacija je nastavljena u okviru odeljenja Instituta – Periodika u istoriji srpske književnosti i kulture.

Digitalizacija časopisa Ženski pokret i izrada sajta je podržana od strane Ministarstva kulture i informisanja.

 

 

Konferencija

Naučni skup posvećen časopisu Ženski pokret (1920–1938) održaće se u 8. i 9. oktobra  2020. godine u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu. Povod za organizovanje skupa je obeležavanje stogodišnjice od pokretanja časopisa. Naučni skup i propratni zbornik radova izloženih na skupu predstavljaće sintezu aktivnosti koje su organizovane povodom ovog značajnog jubileja ženske periodike, kao i feminističkog pokreta na ovim prostorima.

Časopis Ženski pokret  zauzima važno mesto u jugoslovenskoj časopisnoj produkciji 20-ih i 30-ih godina XX veka i povodom njegovog sadržaja je moguće pokrenuti niz značajnih i raznorodnih tema. Zbog toga ćemo nastojati da tokom naučnog skupa razgovaramo o sledećim temama:

  • Uredičke figure i uređivačke politike Ženskog pokreta;
  • Feministički diskursi u časopisu (građanski, komunistički, konzervativni);
  • Borba za sticanje političkih prava (teorija i praksa);
  • Iz istorije emancipatorskih/feminističkih pokreta (lokalni i globalni kontekst);
  • Odnos feminističke teorije i prakse;
  • Odnos feminizma i drugih ideologija i politika u časopisu (jugoslovenstvo, pacifizam, itd.);
  • Kulturna istorija žena: prilog kulturi sećanja i afirmaciji savremenica;
  • Pedagoške teme u časopisu;
  • Ekonomske teme u časopisu;
  • Socijalne teme u časopisu;
  • Časopisni temati (brojevi posvećeni Masariku, kampanji za dobijanje biračkog prava, Veri Kićevac, Materinskom danu itd.);
  • Književni prilozi i književna kritika;
  • Časopis kao ogledalo rada različitih ženskih udruženja i incijativa (Društva za prosvećivanje žene i zaštitu njenih prava, Male atante, Udruženja univerzitetski obrazovanih žena itd.);
  • Polemike unutar časopisa i polemike sa drugim časopisima i institucijama;
  • Ženski pokret u međuratnoj časopisnoj mreži;
  • Ženski pokret i ženska/feministička periodika (sinhronijski i dijahronijski aspekt);
  • Ženski pokret na evropskoj časopisnoj i feminističkoj sceni između dva rata;
  • Ženski pokret u kontekstu savremenih bibliografskih istraživanja i digitalne humanistike
  • Ženski pokret u kontekstu feminizama 90-ih godina na (post)jugoslovenskom prostoru
  • Prvi feministički časopisi u drugim kulturama

 

O časopisu

Časopis Ženski pokret izlazio je od 1920. do 1938. godine. Izdavalo ga je Društvo za prosvećenje žene i zaštitu njenih prava (osnovano 1919. godine). Društvo je prvo osnovano u Beogradu, zatim u Sarajevu, a nakon toga i u drugim centrima novoformirane države u Ljubljani i Zagrebu. Reč je o prvom precizno profilisanom jugoslovenskom feminističkom časopisu, koji je stajao na pozicijama radikalnog građanskog feminizma. Takođe, Ženski pokret je najdugovečniji feministički časopis prve polovine XX veka na ovim prostorima. Vlasnica časopisa u trenutku osnivanja bila je Milica Dedijer, a urednica Zorka Kasnar. Narednih godina na uredničkom mestu su bile i Katarina Bogdanović, Vera Jovanović, Alojzija Štebi, Darinka Stojanović i dr, a u početku časopis je uređivao književni odbor koji su činile Delfa Ivanić, Katarina Stojanović, Ruža Vinterštajn, Ruža Stojanović, Paulina Lebl-Albala i dr. Saradnički krug časopisa je bio širok i heterogen jer je uredništvo okupljalo saradnice i saradnike iz svih delova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije, kao i iz različitih oblasti i disciplina. Tekstovi su štampani na srpskom, hrvatskom i slovenačkom jeziku. Časopis je imao izrazit jugoslovenski karakter koji se simbolički ogledao i u naslovu koji je u jednom periodu izlaženja časopisa ispisivan na tri jezika/pisma: čirilično i latinično (Женски покрет/Ženski pokret) i na slovenačkom (Žensko gibanje). U početku je štampano deset brojeva godišnje, a tokom izlaženja dinamika je menjana u zavisnosti od uredničke politike, ali i finansijskih uslova. U časopisu Ženski pokret dominantan je tekstualni sadržaj sa svega nekoliko ilustracija-fotografija tokom gotovo dvodecenijskog izlaženja (sve ilustracije koje su objavljene u časopisu se mogu pogledati u odeljku sajta Ilustracije).

Veze časopisa i Društva za prosvećenje žene i zaštitu njenih prava su veoma čvrste: programski ciljevi Društva određivali su časopis formalno i sadržinski. Članice Društva, ujedno i urednice i saradnice Ženskog pokreta, organizovale su različite aktivnosti namenjene ženama i učestvovale su u radu internacionalnih feminističkih organizacija. Zahvaljujići tome časopis je bio povezan sa aktivizmom i jugoslovenski feminizam je bio u čvrstoj vezi sa evropskim feminističkim pokretima i organizacijama. Glavne aktivnosti Društva su se odnosile na borbu za glasačko pravo žena, poboljšanje zakonskog položaje žene u porodičnom i radnom pravu, kao i na opšte unapređenje položaja žena koji se delom realizovao i pomoću emancipatorske prakse (analfabetski, socijalni i drugi tečajevi i akcije). Ove i druge aktivnosti pratile su se u glasilu Društva Ženskom pokretu jer je urednička politika časopisa bila determinisana mikropolitikama i akcijama Društva  (detaljanije o programu časopisa i ovim aktivnostima može se videti u tekstu Ženski pokret: Politika teksta i kontekstā).

Časopis Ženski pokret predstavlja prvorazredni spomenik jugoslovenske feminističke kulture o čemu svedoči skoro dvodecenijski vek izlaženja časopisa, brojnost saradnika i saradnica i preko 2500 objavljenih članaka, kao i veliko interesovanje savremenih istraživačica za ovaj periodik. Teme kojima su posvećene stranice ovog časopisa, njegova urednička meandriranja, polemike i ideološka promišljanja uloge, značaja i programske osobenosti feminizma svedoče o dimanici feminističke scene tokom 20-ih i 30-ih godina prošlog veka, ali takođe predstavljaju platformu za promišljanja sadašnjeg trenutka i za (re)definisanje feminiz(a)ma danas.

 

Izvor i dodatne informacije:

https://www.zenskipokret.org/

 

 

Odgovori