Iz hrvatske lektire o rodnoj povijesti: Ida Ograjšek Gorenjak

Nastavljamo upućivati na dugu i vrijednu tradiciju stručnih radova o rodnoj povijesti i rodu u hrvatskoj historiografiji i znanosti. Nakon knjige Mirjane Gross i Lydije Sklevicky skrećemo pozornost na knjigu Ide Ograjšek Gorenjak.

—

Ida Ograjšek Gorenjak, Opasne iluzije: Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji, Zagreb 2015.

Poglavlje “Rod kao predmet znanstvene analize”

Potpoglavlje “Rodna povijest”

“U želji da prevladaju ove probleme povjesničarke su se okrenule novom predmetu analize: rodu. Rod je imao višestruki potencijal odgovora na njihove probleme. On je odbacivao prirodnu, biološku zadanost pojma “spol” i označavao “ženskost” i “muškost” kao promjenjive, društvene kategorije. Uvođenje nove kategorije u potpunosti je redefiniralo pristup i metodologiju ženske povijesti. Ona više nije bila u potrazi za zanemarenim objektom istraživanja već je dekonstruirala lažnu bezvremenost i lažnu prirodnost čitavog niza društvenih odnosa. Rodna povijest omogućavala je holističko promatranje društva i otvarala putove korelacije ženske povijesti i ostalih historiografskih dostignuća. Uz to, zvučala je politički neutralnije što joj je olakšavalo put u kurikulume zapadnih sveučilišta.

Središnji rad ovog razdoblja nesumnjivo je poznati tekst Joan Wallach Scott “Rod: korisna kategorija povijesne analize”, koji je prvi put objavljen 1986. godine. (…)

Teoretske postavke Joan Wallach Scott pružale su velike potencijale razvoju povijesti žena, odnosno sada već povijesti roda. Ne samo da su pružale temelje za širenje interesa rodne povijesti na polje politike, diplomacije, izgradnje strukture moći i rata, već su i svako istraživanje koje se bavilo ovim tematikama obvezale da uzme u obzir rodnu dimenziju problematike. Rod se kroz ovaj tekst i lepezu radova koji su nastali na osnovu teoretskih postavki J. W. Scott uspio afirmirati kao jedan od centralnih označivača i pokretača povijesnih procesa i društvenih odnosa.

Dijalog između roda i politike dao je brojne zanimljive radove. Nezaobilazni su radovi Natalie Zemon Davis o korištenju rodnog diskursa ženskosti prilikom ekonomskih i političkih pobuna 18. i 19. stoljeća. Učestala su istraživanja na temu roda i rata, roda i nacionalnih identiteta, roda i političkih sustava. (…) Ono što sve ove radove povezuje jest zaključak da je, bez obzira o kojem razdoblju i društvenom uređenju govorimo, politika uvijek bila rodno obilježena. Regulacija rodnih odnosa nosila je konkretnu i prenesenu političku poruku i stoga se redovito koristila u promoviranju određenih političkih ciljeva, a povezivanje identiteta muškosti i moći predstavljalo je važan oslonac u kreiranju autoriteta državnih struktura.” (str. 12-13)