Poziv na znanstveni skup „Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi”
Znanstveni skup posvećen značenju rijeke Dunav za hrvatsku povijest i kulturu održat će se u Slavonskom Brodu i Vukovaru od 10. do 12. listopada 2018. Prijave je moguće poslati do 1. travnja 2018. godine.
—
POZIV
Znanstveni skup „Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi”
Slavonski Brod i Vukovar, 10.-12. listopada 2018.
HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST – PODRUŽNICA ZA POVIJEST SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE, SLAVONSKI BROD
i
GRADSKI MUZEJ VUKOVAR
organiziraju
Znanstveni skup
DUNAV U HRVATSKOJ POVIJESTI I KULTURI
Mjesto i vrijeme održavanja skupa: Slavonski Brod i Vukovar, 10.-12. listopada 2018.
Pozivamo Vas da sudjelujete na znanstvenom skupu posvećenom značenju rijeke Dunav za hrvatsku povijest i kulturu.
Ispunjeni prijavni list (priložen) s naslovom izlaganja molimo poslati do 1. travnja 2018. na poštansku adresu:
Hrvatski institut za povijest, A. Starčevića 8, 35000 Slavonski Brod, ili na e-mail: info@hipsb.hr.
Nakon što Vas obavijestimo o prihvaćanju teme, sažetke izlaganja (cca. 1 kartica) trebat ćete poslati najkasnije do 1. lipnja 2018. na e-mail: info@hipsb.hr.
Organizatori skupa osigurat će smještaj za izlagače. Konkretnije obavijesti o tome i drugim pojedinostima slijedit će u daljnjim dopisima.
Dunav, najveća rijeka u Europi bez Rusije, ima golemu važnost u povijesti europske civilizacije. Od prapovijesnih vremena Dunav je značio prometnu okosnicu koja povezuje središnju i istočnu Europu, protežući se između krajeva sjeverno od Alpa na jednoj strani i Crnog mora na drugoj. Zajedno sa svojim brojnim plovnim pritocima, Dunav tvori golemu komunikacijsku mrežu kojom su od pamtivjeka putovali ljudi i materijalna dobra i razmjenjivala se kulturna dostignuća i ideje. Upravo na temelju postojanja drevnih trgovačkih putova, u ranim mitsko-geografskim predodžbama starih Grka, koji su Dunav nazivali starijim, tračkim imenom Istar (Istros), Dunav se račvao u dva kraka, od kojih je jedan završavao u Crnom moru, a drugi na sjevernom Jadranu, čemu bi potvrda bilo slično ime poluotoka Istre. Osim iznimno važne prometne uloge, Dunav je kroz povijest često bio prirodni oslonac za političke granice. To je osobito došlo do izražaja u doba Rimskoga Carstva, koje je svoje europske istočne granice velikim dijelom utvrdilo na Dunavu, pa je tako u središnjem Podunavlju granica rimske Panonije (Limes Pannonicus) tekla obalom Dunava od Vindobone (Beča) do Singiduna (Beograda), ostavljajući izvan rimske civilizacije nepokorene „barbarske“ zemlje na suprotnoj, lijevoj strani rijeke. U srednjem vijeku, o samostalnoj hrvatskoj državi domaćih vladara oblikovala se historiografska predodžba po kojoj se ona protezala „od obale Dunava do Dalmatinskoga mora“ (Toma Arhiđakon). Oko 1000. godine Dunav je postao zemljopisnom kralježnicom prostrane ugarske, potom ugarsko-hrvatske države Arpadovića i njihovih nasljednika. U Danteovu Raju Ugarska se opisuje stihom „quella terra che’l Danubio riga”. U tom državnom sklopu, područje kojim su upravljali kraljevski hrvatsko-slavonski hercezi određivalo se kao “cijela Slavonija”, odnosno “krajevi s ovu stranu Dunava sve do mora”. U doba najvećeg širenja Osmanskog Carstva, Dunavom se odvijao veliki niz zapadnjačkih poslanstava i putovanja na Visoku Portu pa je, zahvaljujući njihovim često bogatim putopisnim izvješćima, via Danubialis postala temom gotovo zasebne podvrste putopisa u ovom dijelu Europe u ranom novom vijeku. Nakon potiskivanja Osmanlija potkraj 17. stoljeća stvoreni su uvjeti za reintegraciju područja od Jadrana do Dunava, sada u sklopu Kraljevine Hrvatske unutar šireg okvira Habzburške Monarhije. Suvremena i današnja Hrvatska baštinica je toga kompleksnog geopolitičkog procesa. No, integracija toga prostora nije tekla bez zastoja i prepreka. Na početku 20. stoljeća, u ogledu “Raspojasana Slavonija” Julije Benešić s gorčinom lamentira: “Koliko nas ima dobrih i žestokih Hrvata, koji tek iz pjesama znamo, da i Dunav čini jedan dio hrvatske granice?” A u drugoj polovici istog stoljeća, u jednoj enciklopedijskoj uredničkoj marginaliji Miroslav Krleža opominje autore članka u izradi da je Dunav golema i slojevita tema koju treba obraditi mnogostrano: “Da li je to sve što ulazi od Dunava? I to što je ovdje rečeno geografski, potpuno je šematski i blijedo. (…) Rečeno je da se Dunav prikaže ne samo geografski nego historijski, politički, ekonomski, strateški i kulturno-politički. (…) Dunav je najveća evropska rijeka, i bez obzira što protječe kroz naše krajeve i što bi joj u okviru naše Enciklopedije valjalo posvetiti najveću i najminuciozniju pažnju, ta granica rimskog carstva, taj motiv ikonografski i likovno-umjetnički, nije u okviru ovog prikaza ni dodirnut”.
Na tragu onoga što je u ostalim podunavskim zemljama već učinjeno, u mnogima i opetovano, znanstvenim skupom “Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi” želimo potaknuti da se Dunav kao civilizacijska tema u većoj mjeri osvijesti i u okviru hrvatske historiografije i srodnih humanističkih disciplina (arheologija, etnologija, književna povijest, povijest umjetnosti). Cilj je skupa da se multidisciplinarnim pristupima sustavnije istraže raznovrsni aspekti – ekohistorijski, ekonomski, politički, administrativni, kulturni, simbolički, ikonografski – povijesne baštine povezane s Dunavom na njegovom odsječku koji je u prošlosti omeđivao ili danas omeđuje hrvatske krajeve.
Prijavni list (doc)
Poziv na znanstveni skup (pdf)
http://hipsb.hr/znanstveni-skup-dunav-hrvatskoj-povijesti-kulturi-poziv-znanstveni-skup/