Stefan Berger: “jesu li nacionalni povjesničari u suvremenoj Europi uspjeli obuzdati opasne aspekte nacionalnih naracija, osobito ekskluzivnost i esencijalizam?”
Iz članka Stefana Bergera “Moć nacionalnih povijesti: pisanje nacionalne povijesti u Europi 19. i 20. stoljeća” (Pro tempore, 10-11, 2016).
—
“Mnogi bi bili u iskušenju pitati jesu li nacionalni povjesničari u suvremenoj Europi uspjeli obuzdati opasne aspekte nacionalnih naracija, osobito ekluzivnost i esencijalizam? Je li se uspjelo savladati dvolični karakter nacionalne paradigme i je li nacija danas prvenstveno sredstvo emancipacije, političkih prava i slobode, a ne rata i genocida? Jesmo li uistinu na putu prema „sretnom eklekticizmu“ pod utjecajem globalizacije i postmodernizma? Odgovori na ova pitanja razlikuju se u različitim dijelovima Europe i, prema mom mišljenju, bilo bi preuranjeno raskrstiti s nacionalnim paradigmama i naracija koje bi tek mogle pokazati koliko prijeteće mogu biti. Nacionalni „drugi“ unutar Europe i dalje itekako postoje, a čak se konstruiraju i europski „drugi“ osobito u obliku Turske i Rusije. Jugoslavija i sudbina mnogih jugoslavenskih povjesničara tijekom 1990-ih također bi trebalo biti upozorenje da se ne smije otpisati zlobnu stranu esencijalizirane i rasne nacionalne povijesti.”
Stefan Berger
Moć nacionalnih povijesti: pisanje nacionalne povijesti u Europi 19. i 20. stoljeća
S engleskog jezika prevela Kristina Videković
Pro tempore: časopis studenata povijesti, 10-11, Zagreb 2016, str. 489.