Izložba “Japodi, zaboravljeni gorštaci”

Od 29. lipnja do 17. rujna 2017. u Arheološkom muzeju u Zagrebu bit će otvorena izložba “Japodi, zaboravljeni gorštaci”.

 

 

Arheološki muzej u Zagrebu

 

Otvorenje izložbe “Japodi, zaboravljeni gorštaci” 29. lipnja u 19 sati

 

Na izložbi “Japodi, zaboravljeni gorštaci” bit će prikazan izbor predmeta iz fundusa Japodske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Izložba sadrži oko 400 predmeta izrađenih od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala. Japodi su nastavali Gorsku Hrvatsku i sjeverozapadni dio doline rijeke Une u posljednjem tisućljeću stare ere. “Bili su snažan i divlji narod, odbili su Rimljane dva puta u manje od dvadeset godina.” (Apijan, 2. st.)

 

Izvor: http://www.amz.hr/

 

 

Arheološki muzej u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 19

 

 

Otvorenje izložbe o Japodima – drevnom narodu Like

 

 

29.06.2017. – 17.09.2017.

 

 

U četvrtak, 29. lipnja, u 19 sati, u zagrebačkom Arheološkom muzeju otvara se izložba ‘Japodi, zaboravljeni gorštaci’, posvećena drevnom narodu Like. Ostvarena u suradnji sa Zemaljskim muzejom BIH u Sarajevu, izložba predstavlja prvu samostalnu izložbu vrijedne japodske zbirke u 170 godina postojanja Arheološkog muzeja.

 

 

Kroz preko 400 predmeta izrađenih od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala izložba donosi priču o drevnim Japodima, narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere.

 

Japodi su, sudeći po arheološkim nalazima, nedvojbeno živjeli već od kraja 10. st. pr. Kr., a po vijestima grčkih pomoraca na Jadranu iz 6. st., prvi ih spominje Hekatej (Hekataios). Nakon pada pod rimsku vlast su dijelom romanizirani Japodi tu većinom nastavili živjeli bar do propasti Rimskog carstva, tj. ukupno tisućljeće i pol.

 

U njihovu šarolikom društvenom ustroju su bili najvažniji rudari, kovači, seljaci, pastiri, i ratnici. Japodski seljaci su uzgajali raznoliku stoku, žitarice i mahunarke. Njihova umjetnost ima razmjerno malo osobitosti i uglavnom je mješavina raznih ilirskih, panonskih, rimskih i grčkih utjecaja. Njihovi su ukrasi iz metala i od jantara kao ogrlice, te spiralni i trokutasti privjesci. Prije dolaska Rimljana Japodi su uglavnom bili nepismeni i tek nakon rimskih osvajanja se kod njih nalaze vlastiti nadgrobni natpisi na latinici. Zato je njihov jezik ostao većinom nepoznat i jedini zapisi o tom su njihova nadgrobna imena (tafonimi) i od Rimljana popisan mjestopis japodskih naselja i rijeka (toponimi).

 

Japodi su po vjeri bili mnogobošci, a glavni bog bio je Vodenbog Bindus, a ruševine čijeg su hrama nađene kod Bihaća. Japodski etnički totem je bio lik konja, a također su štovali i svete zmije kao duhove svojih predaka. Prema rimskim izvorima japodski gradovi imali su organiziranu lokalnu samoupravu s glavnim gradom Metulumom kod današnjeg Josipdola.

 

Pored izloženog materijala na izložbi će biti predstavljen i bogat izložbeni katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Stručna vodstva, kreativne radionice i popularna predavanja bit će dostupna tijekom cijelog trajanja izložbe koja se zatvara 17. rujna.

 

 

Izvor: http://www.culturenet.hr/

 

 

 

Odgovori