Ana Rajković Pejić, “Plave kute idu na more”. Svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stoljeća na primjeru tvornice „Đuro Đaković”
Plave kute idu na more jedinstvena je knjiga u našoj historiografiji pa je zbog toga važan doprinos povijesti radništva koja kod nas već desetljećima ne postoji niti se itko sustavno bavi tim važnim segmentom modernizacije društva, životima milijuna koji su bili tvornički radnici i izvukli zemlju iz agrarne u (polu)industrijaliziranu. U zemlji bez industrije, koja je gotovo isključivo orijentirana na turizam, ovo je knjiga koja pokazuje današnjim generacijama kako su njihovi preci često prvi put počinjali putovati, kako su se oni koji su zarađivali malo mogli prvi put uputiti na more, otići na odmor, kako su oni koji si to financijski nisu mogli priuštiti ili nisu imali poticaja odlazili na izložbe ili koncerte. Osim povjesničarima, knjiga je važno vrelo informacija onima koji žele saznati kako se nekada živjelo i koji žele razumjeti zašto su nekada skromni radnici, majstori, čistačice imali živopisna sjećanja na more, neke krajeve, kompozicije ili pjevanje u zboru.
– Tvrtko Jakovina
Knjiga predstavlja važan prilog društvenoj istoriji Jugoslavije, ali i istoriji radništva, fabrika, ženskoj istoriji, i istoriji lokalnih zajednica. Bazirana na bogatoj arhivskoj građi (od privatnih i lokalnih arhiva, do Hrvatskog državnog arhiva), periodici (veliki broj dnevnih listova i tjednika i fabričkih listova), usmenoj istoriji i stručnoj literaturi, uz korišćenje multidisciplinarnog pirstupa, ova knjiga je osim hrvatskoj važan doprinos i evropskoj društvenoj istoriji druge polovine 20. veka. Od posebnog je značaja korišćenje metodoloških pristupa i teorijskih okvira istorije radništva (labor history), istorije svakodnevice i istorije „odozdo“, koji su autorki omogućili da pruži sveobuhvatan pogled na istoriju radnika fabrike „Đuro Đaković“, a kroz nju i na istoriju radništva, ali i društvenu istoriju socijalističke Jugoslavije.
– Radina Vučetić
Studija se temelji na obimnim povijesnim izvorima među kojima su periodika, koja uz niz lokalnih i nacionalnih naslova uključuje i tvorničko glasilo Đuro Đaković, potom dokumentacija iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, Državnog arhiva u Osijeku i Hrvatskog državnog arhiva, među kojom su posebno važni sindikalni arhivski fondovi, zatim statistički godišnjaci i drugo gradivo, pa i ono iz privatnih arhiva, neizostavno povezano s usmeno-povijesnim intervjuiranjem nekolicine slavonskobrodskih aktera. Autorica u tekst uključuje i popularnokulturne i književne izvore. Njezino poznavanje literature iznimno je temeljito, toliko da bi popis s više od stotinu bibliografskih jedinica lakše bilo skraćivati nego širiti novima.
– Igor Duda
Izdavači: Durieux, Zagreb; Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, Slavonski Brod, 2024.
O autoru
Ana Rajković Pejić diplomirala je hrvatski jezik i književnost i povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2007. godne. Godine 2020. doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2019. godine zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest — Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Uže znanstveno područje interesa joj je socijalna i rodna povijest između dvaju svjetskih ratova. Organizirala je te izlagala na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Jedna je od inicijatorica i organizatorica znanstvenog skupa Isti rod, različite sudbine. Suautorica je studije Povijest neostvarenih mogućnosti. Socijaldemokracija i nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.–1921.) te autorica publikacije Širenje bludnih ideja u Slavoniji. Pojava anarhističkih ideja u radničkom pokretu Slavonije (Što čitaš, 2016.) kao i monografije Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (DAF, 2021.). Suautorica je dviju izložbi: »Stoljeće giganta uz Savu — 100 godina tvornice Đuro Đaković« te »Đuro Đaković — portreti rada«. Dobitnica je nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu »Vjekoslav Klaić«. Članica je Centra za ženske studije u Zagrebu.
Izvori:
http://durieux.hr/wordpress/knjige/esejistika-publicistika/plave-kute-idu-na/
https://historiografija.ba/knjige/jugoistocna-evropa/zivot-radnika-u-socijalizmu