Tribina „Književnog petka“: Književnost i rat

Gosti: Jerko Bakotin, Tomislav Brlek, Anera Ryznar

Urednica i voditeljica: Đurđica Čilić


Petak, 01.12.2023.

Početak događanja: 20:00

Gradska knjižnica, Zagreb


Na Književnom petku koji nosi radni naslov „Književnost i rat“ gostovat će Anera Ryznar, profesorica na Katedri za stilistiku, Tomislav Brlek, profesor na Katedri za opću povijest književnosti, oboje s Filozofskog fakulteta, te Jerko Bakotin, novinar i publicist. Razgovor, koji će moderirati Đurđica Čilić, bit će posvećen književnosti koja se piše u ratu i o ratu.

Govorit ćemo o književnosti koja rat zaziva, slavi i na rat potiče. Prisjetit ćemo se važnih domaćih i stranih autora koji su u svojim djelima prikazivali ratne užase i tražiti odgovor na pitanje je li književnost ikada ijedan rat spriječila ili zaustavila. Posebnu pažnju posvetit ćemo književnosti koja govori o dezerterima, tim najvećim junacima svih ratova, koji još uvijek čekaju svoj spomenik. (Đ. Č.)


Jerko Bakotin (Split, 1984.) diplomirao je sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2020. radi u samostalnom srpskom tjedniku Novosti. Bavi se temama kao što su suočavanje s prošlošću i naslijeđe ratova, migracije, progresivni politički pokreti u regiji te regionalna i globalna geopolitika. Surađivao je s brojnim hrvatskim i regionalnim te ponekim njemačkim i europskim medijima i književnim časopisima; pisao reportaže i putopise, za Treći program hrvatskog radija snimao radijske dokumentarce iz više azijskih, afričkih, latinoameričkih i europskih zemalja. Izdao knjigu putopisa i književnih reportaža Bratstva i ubojstva, gajđin (Algoritam, 2015.). Autor, s Nikolom Kuprešaninom, četverodjelne povijesno-dokumentarne TV-serije Kurdi (Restart, 2019.). (Su)dobitnik više hrvatskih i stranih novinarskih nagrada za pisano, radijsko i istraživačko novinarstvo. 

Tomislav Brlek (Zagreb, 1971.) diplomirao je engleski jezik i književnost te španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao teoriju i povijest književnosti. U međunarodnim i domaćim stručnim časopisima objavio više radova s područja povijesti i teorije književnosti. Član je Hrvatskog društva filmskih kritičara, Društva književnih prevodilaca te predsjednik Hrvatskog semiotičkog društva, urednik ilustriranog časopisa za umjetnost i kulturu 15 dana. Autor je knjiga Lekcije: studije o modernoj književnosti (Školska knjiga, 2015) i Tvrdi tekst: uvid i nevid moderne hrvatske književnosti (Fraktura, 2020).

Anera Ryznar (Zagreb, 1982.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je studij kroatistike i anglistike kao i poslijediplomski doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma, gdje je i doktorirala. Radi kao docentica na Katedri za stilistiku te na projektima Figure i diskurzi i Stilistički repozitorij (vodstvo prof. dr. sc. Krešimir Bagić). Područja interesa su joj teorija stila, diskurzna stilistika, suvremena hrvatska proza te publicistički i javni diskurz. Uredila je zbornik čitanja hrvatske proze Vila-kiklop-kauboj (Zagrebačka slavistička škola, 2012), zbornik Svijet stila, stanja stilistike (2015), suuredila knjigu Jezik in fabula: pisci o jeziku i stilu (2017). Prevodi s engleskog jezika. Objavila je knjigu Suvremeni roman u raljama života: studija o interdiskurzivnosti (Disput, 2017). Urednica je na portalu stilistika.org.

Đurđica Čilić (Livno, 1975.) završila je studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirala i doktorirala, te gdje radi kao izvanredna profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost. Izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti i prevodi s poljskoga jezika. Autorica je znanstvene studije o poljskoj poeziji Tri lica autora: Mitosz, Różewicz i Herbert (2020.) te proznih knjiga Fafarikul (2020.) i Novi kraj (2022.).


Izvor i dodatne obavijesti:

https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/rat-i-knjizevnost/65101


Odgovori