Mislava Bertoša, Tvrtko Vuković, „Lov na degenerike“
Riječ je o jednoj od rijetkih filoloških studija u kojoj se kolažom različitih pristupa identificiraju i analiziraju raznoliki aspekti uspostave hrvatskoga devetnaestostoljetnoga psihijatrijskoga diskursa te se ispituju njegova temeljna obilježja i uloge u hrvatskome građanskome društvu onoga doba. Knjiga je važan prinos razvoju hrvatske filologije jer zalazi u područja koja su u našoj kulturnoj sredini posve nova, ili su tek bila dotaknuta dosadašnjim istraživanjima. Autori posuđuju Foucaultove teze o psihijatriji 19. stoljeća, no u vlastitoj pomnoj analizi podvrgavaju reinterpretaciji izvorni hrvatski korpus psihijatrijskih tekstova, kombinirajući instrumente i metode istraživača iz raznorodnih disciplina.
Josip Užarević
Rukopis donosi potpuno nove spoznaje o povijesti psihijatrije u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Argumentiranom interdisciplinarnom analizom autori su obranili svoju tezu o hrvatskoj psihijatriji s kraja 19. stoljeća kao psihijatriji degeneriranih koja se temeljila na medicini nenormalnog. Jasno su pokazali kako je psihijatrija u modernizacijskom zamahu od kraja 19. stoljeća postala jedan od snažnijih aparata normalizacijske kulture i nezaobilazan element u društvenoj disciplinarnoj mreži moći. Ova knjiga o povijesti psihijatrije pokazuje kako se recentne teorijske koncepcije mogu produktivno koristiti u interdisciplinarnim istraživanjima i doprinijeti razvoju znanstvene metodologije u Hrvatskoj.
Dinko Župan
Crpeći podjednako iz izvornih, dosad filološki neobrađenih, tekstova poput povijesti bolesti, dijagnoza, uputa za gradnju umobolnice te strane i domaće psihijatrijske i antropološke literature, ali i književnosti kao nezaobilazna izvora za razumijevanje stanja društva na prijelazu stoljeća, autorica i autor postavljaju pitanja i daju odgovore, osim na polju filologije, i na poljima psihijatrije, pedagogije, pravosuđa, ljudskih prava, historiografije, politike. Rezultat je impresivna studija koja obogaćuje sva spomenuta istraživačka polja, a koja se istodobno može čitati i kao uzbudljivo publicističko štivo o temi koja ni više od stoljeća nakon istraživanog razdoblja ne izlazi iz zone tabua.
Kristian Novak
Izvor: