Poziv za prijavu na međunarodnu naučnu konferenciju “Historija Roma u Bosni i Hercegovini” (Sarajevo, 22. 2. 2024)

Leave a comment

Romsko stanovništvo danas čini jednu od najvećih manjinskih skupina stanovništva u Evropi te jednu od brojnih manjinskih skupina u Bosni i Hercegovini. Njihova historija u Evropi započela je u srednjem vijeku za vrijeme migracijskih valova njihovog iseljavanja sa sjeverozapadnih područja Indije kao njihove pradomovine. Iako su u početku bili dobro prihvaćeni od vlasti i neromskog (domicilnog) stanovništva, to se ubrzo promijenilo te su postali neželjeni i proganjani stranci, optuživani da su špijuni, lopovi, varalice, besposličari, otimači djece i sl. Njihov položaj u evropskim društvima nerijetko je bio obilježen razdobljima u kojima su ih vlasti evropskih država progonile. Posljedica takve politike bilo je njihovo stradanje, a posebno za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su nacističke vlasti i njene savezničke države provele genocid nad Romima na rasnoj osnovi. Demografski oslabljeno romsko stanovništvo nakon rata je uspjelo očuvati svoju kulturnu i drugu posebnost, ali je i dalje, kao i kroz prethodna historijska razdoblja, ostalo marginalizirano i izloženo različitim oblicima diskriminacije, što je kulminiralo općim zaboravom njihovog stradanja tokom Drugog svjetskog rata.

Proces njihove integracije u društvo bio je, i danas je, obilježen socioekonomskim problemima te procesom koji se danas obuhvaća terminom anticiganizam (antiromizam) / antiromska diskriminacija i rasizam. Upravo je Evropski parlament u oktobru 2017. donio Rezoluciju o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma u kojoj je istaknuto kako su Romi dio evropske kulture i evropskih vrijednosti te kako su oni doprinijeli kulturnom bogatstvu, raznolikosti, privredi i  ekonomiji  te zajedničkoj povijesti današnje Evropske unije. Osim toga, u istoj se Rezoluciji poziva na potrebu proučavanja i obrazovanja o historiji Roma kao dio mjera kojim bi se spriječio anticiganizam (antiromizam) / antiromska diskriminacija i rasizam.

Potreba proučavanja historije Roma bila je poticaj za organiziranje međunarodne konferencije o historiji Roma u Bosni i Hercegovini. Potrebno je istaknuti kako romsko stanovništvo u migracijskim valovima, posebno od 12. do 14. stoljeća, naseljava šire područje jugoistočne Evrope. U takvom migracijskom kontekstu Romi naseljavanju i područje Bosne i Hercegovine. Ipak, prvi poznati historijski izvori prisustvo Roma na ovom području bilježe tek u drugoj polovini 16. stoljeća, kao dio osmanlijskog razdoblja vladavine. Romsko stanovništvo je na ovom prostoru kroz naredna stoljeća činilo integralni dio društva, istaknuvši se svojom kulturom, jezikom i običajima.

Konferencija o Romima ima cilj okupiti i potaknuti na razgovor istraživače iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, koji svojim naučnim istraživanjima mogu doprinijeti razumijevanju kompleksne historije Roma u Bosni i Hercegovini. Jedan od ciljeva konferencije jest nastojanje da se potaknu naučna istraživanja tema iz prošlosti bosanskohercegovačkih Roma i da se iste pomaknu sa margina nauke. Upravo istraživanjem historije Roma kao sastavnog dijela njihovog etničkog identiteta nastoji se istaknuti kako su oni sastavni dio historije stanovništva Bosne i Hercegovine.                                      

Pozivaju se znanstvenici da na konferenciji prezentiraju referate koji će se uklapati u sljedeće tematske okvire:

  1. Historija Roma u osmanskom razdoblju Bosne i Hercegovine.
  2. Historija Roma u austrougarskom razdoblju Bosne i Hercegovine.
  3. Historija Roma u razdoblju međuratne Bosne i Hercegovine.
  4. Historija Roma u razdoblju Drugog svjetskog rata.
  5. Historija Roma u razdoblju socijalističke Jugoslavije.
  6. Historija Roma u razdoblju samostalne Bosne i Hercegovine.
  7. Biografski  i drugi prilozi o istaknutim Romima u Bosni i Hercegovini.
  8. Biografski  i drugi prilozi o istaknutim znanstvenicima i drugim pojedincima koji su istraživali povijest i kulturu Roma u Bosni i Hercegovini.
  9. Historiografija o povijesti Roma u Bosni i Hercegovini.

Pismena prijava, sa naslovom i sažetkom do 300 riječi, treba se dostaviti na e-adresu: nauka@bih.net.ba do 15. 9. 2023.

Svi naučni prilozi koji prođu dvostruku recenziju bit će objavljeni u 53. broju časopisa Prilozi.

Datumi

Prijava na konferenciju (dostavljanje naslova i sažetka): 15. 9. 2023.

Prihvaćanje prijava:  1. 10. 2023.

Rok za dostavljanje radova za objavljivanje: 15. 1. 2024.

Datum održavanja konferencije:  22. 2. 2024.

Mjesto održavanja

Svečana sala Univerziteta u Sarajevu, Obala Kulina bana 7/II, Sarajevo.

Organizatori:

Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Sarajevo

Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Zagreb

Organizacioni odbor:

Dr. sc. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo

Dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Zagreb

Dr. sc. Sanja Gladanac-Petrović, Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo

Dr. sc. Danijel Vojak, Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Zagreb

Izvor:

Odgovori