Poziv za prijavu na međunarodnu naučnu konferenciju “Historija Roma u Bosni i Hercegovini” (Sarajevo, 22. 2. 2024)
Romsko stanovništvo danas čini jednu od najvećih manjinskih skupina stanovništva u Evropi te jednu od brojnih manjinskih skupina u Bosni i Hercegovini. Njihova historija u Evropi započela je u srednjem vijeku za vrijeme migracijskih valova njihovog iseljavanja sa sjeverozapadnih područja Indije kao njihove pradomovine. Iako su u početku bili dobro prihvaćeni od vlasti i neromskog (domicilnog) stanovništva, to se ubrzo promijenilo te su postali neželjeni i proganjani stranci, optuživani da su špijuni, lopovi, varalice, besposličari, otimači djece i sl. Njihov položaj u evropskim društvima nerijetko je bio obilježen razdobljima u kojima su ih vlasti evropskih država progonile. Posljedica takve politike bilo je njihovo stradanje, a posebno za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su nacističke vlasti i njene savezničke države provele genocid nad Romima na rasnoj osnovi. Demografski oslabljeno romsko stanovništvo nakon rata je uspjelo očuvati svoju kulturnu i drugu posebnost, ali je i dalje, kao i kroz prethodna historijska razdoblja, ostalo marginalizirano i izloženo različitim oblicima diskriminacije, što je kulminiralo općim zaboravom njihovog stradanja tokom Drugog svjetskog rata.
Proces njihove integracije u društvo bio je, i danas je, obilježen socioekonomskim problemima te procesom koji se danas obuhvaća terminom anticiganizam (antiromizam) / antiromska diskriminacija i rasizam. Upravo je Evropski parlament u oktobru 2017. donio Rezoluciju o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma u kojoj je istaknuto kako su Romi dio evropske kulture i evropskih vrijednosti te kako su oni doprinijeli kulturnom bogatstvu, raznolikosti, privredi i ekonomiji te zajedničkoj povijesti današnje Evropske unije. Osim toga, u istoj se Rezoluciji poziva na potrebu proučavanja i obrazovanja o historiji Roma kao dio mjera kojim bi se spriječio anticiganizam (antiromizam) / antiromska diskriminacija i rasizam.
Potreba proučavanja historije Roma bila je poticaj za organiziranje međunarodne konferencije o historiji Roma u Bosni i Hercegovini. Potrebno je istaknuti kako romsko stanovništvo u migracijskim valovima, posebno od 12. do 14. stoljeća, naseljava šire područje jugoistočne Evrope. U takvom migracijskom kontekstu Romi naseljavanju i područje Bosne i Hercegovine. Ipak, prvi poznati historijski izvori prisustvo Roma na ovom području bilježe tek u drugoj polovini 16. stoljeća, kao dio osmanlijskog razdoblja vladavine. Romsko stanovništvo je na ovom prostoru kroz naredna stoljeća činilo integralni dio društva, istaknuvši se svojom kulturom, jezikom i običajima.
Konferencija o Romima ima cilj okupiti i potaknuti na razgovor istraživače iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, koji svojim naučnim istraživanjima mogu doprinijeti razumijevanju kompleksne historije Roma u Bosni i Hercegovini. Jedan od ciljeva konferencije jest nastojanje da se potaknu naučna istraživanja tema iz prošlosti bosanskohercegovačkih Roma i da se iste pomaknu sa margina nauke. Upravo istraživanjem historije Roma kao sastavnog dijela njihovog etničkog identiteta nastoji se istaknuti kako su oni sastavni dio historije stanovništva Bosne i Hercegovine.
Pozivaju se znanstvenici da na konferenciji prezentiraju referate koji će se uklapati u sljedeće tematske okvire:
- Historija Roma u osmanskom razdoblju Bosne i Hercegovine.
- Historija Roma u austrougarskom razdoblju Bosne i Hercegovine.
- Historija Roma u razdoblju međuratne Bosne i Hercegovine.
- Historija Roma u razdoblju Drugog svjetskog rata.
- Historija Roma u razdoblju socijalističke Jugoslavije.
- Historija Roma u razdoblju samostalne Bosne i Hercegovine.
- Biografski i drugi prilozi o istaknutim Romima u Bosni i Hercegovini.
- Biografski i drugi prilozi o istaknutim znanstvenicima i drugim pojedincima koji su istraživali povijest i kulturu Roma u Bosni i Hercegovini.
- Historiografija o povijesti Roma u Bosni i Hercegovini.
Pismena prijava, sa naslovom i sažetkom do 300 riječi, treba se dostaviti na e-adresu: nauka@bih.net.ba do 15. 9. 2023.
Svi naučni prilozi koji prođu dvostruku recenziju bit će objavljeni u 53. broju časopisa Prilozi.
Datumi
Prijava na konferenciju (dostavljanje naslova i sažetka): 15. 9. 2023.
Prihvaćanje prijava: 1. 10. 2023.
Rok za dostavljanje radova za objavljivanje: 15. 1. 2024.
Datum održavanja konferencije: 22. 2. 2024.
Mjesto održavanja
Svečana sala Univerziteta u Sarajevu, Obala Kulina bana 7/II, Sarajevo.
Organizatori:
Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Sarajevo
Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Zagreb
Organizacioni odbor:
Dr. sc. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
Dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Zagreb
Dr. sc. Sanja Gladanac-Petrović, Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
Dr. sc. Danijel Vojak, Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Zagreb
Izvor: