JUSP Jasenovac: In memoriam Nadir Dedić 1930. – 2023.
S dubokom tugom primili smo vijest da nas je napustio Nadir Dedić, preživjeli zatočenik koncentracijskog logora Jasenovac, te jedan od malog broja Roma koji su preživjeli logor Jasenovac.
Nadir je rođen 1930. godine u selu Žeravica kod (Bosanske) Gradiške gdje je u razdoblju između dva svjetska rata živjela brojna romska zajednica. Rano prekinuvši školovanje Nadir je bio prisiljen raditi. Otac Mustafa ga smješta kod imućnih seljaka gdje je radio kao pastir, prvo u obližnjem selu Brestovčina, a potom i na imanju jednog Folksdojčera u mjestu Nova Topola. Ondje ostaje do rujna 1942. godine kada je uhićen pod optužbom za podmetanje požara i upućen u logor. Deportiran je u logor Jasenovac gdje je raspoređen na poslove prisilnog rada u bravarskoj radionici. Uspijeva preživjeti u logoru jer ustaše nisu znale da je Rom, već su smatrale da je Musliman (Bošnjak). Oslobođen je na intervenciju jednog seljaka iz sela Orahove, koji je bio prijatelj s njegovim ocem.
Po povratku u rodni kraj ponovno je počeo raditi kao pastir te se, poput ostalih Roma u tom kraju, povezao s partizanima. Početkom listopada 1944. godine Nadirovi roditelji Mustafa i Šehra odlučuju preseliti svoju obitelj na slobodni teritorij Kozare, a već 22. listopada ustaše ulaze u Žeravicu i okolna naselja (Mokrice, Rovine, Dubrave…) te masovno odvode oko 500 Roma u pravcu logora u Staroj Gradišci. Odande su odmah prebačeni na lokaciju Međustrugovi gdje su svi likvidirani. Među njima je bio 81 član šire obitelji Dedić. Sam Nadir je kraj rata dočekao kao pripadnik 20. krajiške partizanske udarne brigade.
Po oslobođenju se nastanio u Zagrebu gdje je živio do svoje smrti. Bio je aktivni član romskih organizacija i sudionik brojnih skupova u zemlji i inozemstvu, a njegovim zalaganjem početkom 1970-ih u Žeravici je podignut jedan od prvih spomenika romskim žrtvama u Drugom svjetskom ratu. Kao jedan od malobrojnih preživjelih Roma, 2012. godine bio je pozvan u Berlin gdje je sudjelovao na otvorenju Spomenika za Rome i Sinte koji su bili žrtve nacionalsocijalizma. Sa svojom suprugom i sinovima redovito je dolazio u Spomen područje Jasenovac, gdje je prisustvovao komemoracijama u znak sjećanja na žrtve logora te će svojim neposrednim pristupom ostati duboko urezan u sjećanje svih djelatnika Spomen područja Jasenovac.
Izvor:
https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=10332