Tribina „Dan pobjede: Pada li u zaborav?“
Tribina će se u organizaciji Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu održati u četvrtak 11. svibnja 2023. u 19:00 na adresi Trg Drage Iblera 10 (Importanne galerija, FPZG – 2.kat, dvorana A)
Na tribini će govoriti: Nebojša Blanuša (FPZG), Stevo Đurašković (FPZG), Branimir Janković (FFZG) i Vladimir Geiger (HIP) uz moderatora Karla Juraka.
U Europi se već tradicionalno slavi 9. svibnja kao Dan Europe u spomen na dan kada je 1945. godine slomljena nacistička Njemačka, što je značilo okončanje Drugog svjetskog rata na tlu Europe. Kako vrijeme odmiče, u obilježavanju 9. svibnja sve više prevladavaju ideologemi karakteristični za Europsku uniju i njezine vrijednosti, a manje za samu pobjedu nad nacifašizmom. Kontekst koji je isprva oblikovao značenje 9. svibnja za europske države jest otprilike 45 godina tzv. „antifašističkog konsenzusa“, odnosno uvjerenja da je svjetski poredak oblikovan nakon 1945. godine rezultat pobjede antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu i da je ta činjenica politički i vrijednosno neupitna, unatoč ubrzo nastalim hladnoratovskim podjelama. Padom Berlinskog zida i slomom većine realsocijalističkih uređenja u Europi u svijetu pod znak upitnika dolazi uopće svijet stvoren nakon 1945. godine – kako je jedan od pobjednika Drugog svjetskog rata ideološki i politički pobijeđen, je li i njegova participacija u slomu nacifašizma bila toliko neupitna i legitimna? Što je s onim „drugim“ žrtvama?
Prema tome, osporavanje realsocijalizma/komunizma išlo je bok uz bok osporavanju pobjede 1945. godine i nasljeđa tog događaja koji je svojim konsenzusom obilježio svijet skoro pola stoljeća. Danas je Dan pobjede djelomično prekriven velom suočavanja s prošlošću komunizma kada se nerijetko u ekvidistancu stavljaju zločini nacifašizma i zločini komunizma – drugim riječima, poraženih i jednih od pobjednika Drugog svjetskog rata. U tom se smislu značajno promijenila i dominantna kultura sjećanja te je pred istraživače postavila neka od ključnih pitanja poput npr. kako komemorirati različite događaje i žrtve, kako pristupiti mnoštvu različitih iskustava, obiteljskih trauma i perspektiva? Koja je pritom uloga politike, a koja struke i znanosti? Može li se, s obzirom na sve, danas uopće govoriti o pobjedi i pobjedniku u spomendanu na 9.5.? Zašto je važno da ovaj datum ne padne u zaborav? Na ta i brojna druga pitanja odgovore će pokušati dati stručnjaci iz područja suvremene povijesti, povijesti ideja, politologije i kritičke teorije.
Izvor:
https://www.facebook.com/events/764654498542913/
https://www.facebook.com/ksfpzg