Zvonimir Stopić, “Revolucionari, revizionisti, dogmatičari, pseta i luđaci. Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971.”

Tijekom prvih dvadeset pet godina Hladnog rata, Jugoslavija i Kina stajale su na suprotnim stranama iste ideologije. Pripadale su skupu socijalističkih zemalja, ali se, s izuzetkom trogodišnje stanke sredinom pedesetih, nisu nimalo smatrale “bratskim” ili “prijateljskim” zemljama. Iako su događaji koji su okruživali ove dvije zemlje u prvim godinama Hladnog rata na sličan način odredili njihove njihove osnovne stavove prema razvoju socijalizma, te shodno tomu i uloge koje su bile (samo)pozvane igrati na međunarodnoj sceni, sukob Tita i Staljina 1948, kao i kasnije odbijanje Jugoslavije da se u potpunosti vrati pod okrilje i vodstvo Sovjetskog Saveza, de facto je Kinu i Jugoslaviju učinilo neprijateljima. Nemogućnost usklađivanja kineskih i jugoslavenskih postavki o tome što bi socijalizam i komunizam trebali biti te kako bi se trebali razvijati, s jedne strane značajno pojačanih smjernicama maoističke misli, a s druge jugoslavenskom verzijom “aktivne miroljubive koegzistencije”, krajem pedesetih i početkom šezdesetih doveo je do potpunog raspada ikakve mogućnosti njihova međusobnog razumijevanja. (…) Primarni cilj knjige jest predstaviti odnose između Jugoslavije i Kine, njihove sukobe i rijetke trenutke suradnje u sferama zajedništva socijalističkih zemalja, svijeta Azije, Afrike i Latinske Amerike, tzv. Trećeg svijeta te UN-a.
(Iz: Uvod: revizionisti i dogmatičari ili samo neshvaćeni drugovi, Zvonimir Stopić)


Knjiga o Kini i Jugoslaviji Zvonimira Stopića vjerojatno je prva knjiga hrvatskog povjesničara, koji je doktorirao u Kini i koji je čitao kineske dokumente. Stopić na temelju zapadne, naše i kineske građe progovara o Jugoslaviji, što znači i o Hrvatskoj, od 1948. do 1971. godine. Knjiga se pojavljuje ne samo desetljećima nakon što više nema Jugoslavije, već i u trenutku kada nestaje međunarodni poredak unutar kojega je Kina najprije bila izolirana, a onda, nakon ulaska u Ujedinjene nacije 1971, postupno postala najvažniji korisnik sustava koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata.
(Iz predgovora Tvrtka Jakovine, Što je danas Kina i što o Kini nekad trebaju znati mali narodi?)


Zvonimir Stopić, povjesničar; završio studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavao se na Sveučilištu u Ljubljani, na Sveučilištu za jezik i kulturu u Pekingu te Luxembourg School of Business (LSB). Doktorirao je 2018. godine na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu.
S Goranom Đurđevićem je 2001. godine objavio knjigu “Svila, zmajevi i papir – kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest”.
Od 2015. godine radi kao pomoćnik ravnatelja CNU-ovog Centra za studij civilizacija, a od 2019. zaposlen je i kao docent na CNU-ovom Odsjeku za globalnu povijest.
Od 2020. do 2022. surađivao je s China-CEE institutom.
U Hrvatskoj surađuje sa Zagrebačkom školom za ekonomiju i management (ZŠEM), u sklopu koje koordinira CroAsia institut.


Izvor:

https://www.facebook.com/Srednja-Europa-108077195878764/


Odjeci:

https://historiografija.ba/article.php?id=1318


Odgovori