Peti History Fest
U Sarajevu će se od 8. do 12. juna održati peti po redu History Fest. Osnovna tema ovogodišnjeg History Festa je “Pregovori, sporazumi i/ili rat: Dileme u jugoistočnoj Evropi 1941. i 1991. godine. Ideologije, konteksti, posljedice”. Iz Udruženja za modernu historiju, koje organizira festival, ističu da je cilj da se na festivalu otvore diskusije o tome zašto antiratne inicijative nisu uspjele 1941. i 1991. nego su se svijet 1941, a potom i Jugoslavija 1991, suočili sa velikim i strašnim ratovima. Da li nas povijesno iskustvo uči kako možemo izbjeći ranije počinjene greške?
Jugoistočna Evropa se 1941. nalazila pred globalnim ratom. Grčka i Albanija su već iskusile rat, Jugoslavija se nalazila na pragu rata i pred velikim izazovima. Već duže vremena trajali su razni pregovori o preuređenju Jugoslavije (završeni 1939. sporazumom Cvetković-Maček), a potom se Jugoslavija suočila sa njemačkim pritiskom. Pregovori vođeni između Njemačke i Jugoslavije prolazili su kroz razne etape, imali su određenu dinamiku, a na stolu su bile različite ponude. Da li su ti pregovori vodili ka miru ili ratu? Je li uopće bilo moguće izbjeći rat?
Pregovori su završeni u martu 1941. pristupom Jugoslavije Trojnom paktu. Šta je sve to značilo? Šta je u pregovorima nuđeno Jugoslaviji? Šta je sve sadržano u potpisanom sporazumu? Ko je u tome sudjelovao? Kakav su položaj imale ostale zemlje jugoistočne Evrope u ovom sporazumu Jugoslavije i Njemačke? Kako su se intelektualci i razne druge skupine odnosili prema tim događajima pred izbijanje Drugog svjetskog rata? Da li su u jugoistočnoj Evropi imale odjeka razne antiratne inicijative, poput Odbora za mir i razoružanje, Svjetskog saveza žena protiv rata i fašizma i slično.
Godine 1991. ponovo se jugoistočna Evropa nalazila pred izazovima. Posljedice 1989. su bile vidljive posebno u Jugoslaviji, gdje su se odvijali brojni pregovori, uz moderaciju Evrope. Postizani su neki javni i neki tajni dogovori, koji i danas izazivaju različite interpretacije (Sporazum u Karađorđevu, naprimjer). Kako su se odvijali pregovori o budućnosti Jugoslavije? Kako su se prema tome odnosile ostale zemlje Jugoistočne Evrope? Koliko su gurali Jugoslaviju u raspad, a koliko im je bilo stalo do očuvanja i stabilizacije Jugoslavije? Šta je sve rađeno da se izbjegne rat i je li ga bilo moguće spriječiti? Ko se sve angažirao oko mirovnih rješenja sukoba i rata, na koji način i s kojim ciljevima? Koja je u svemu tome bila uloga intelektualaca, antiratnih pokreta i mirovnih inicijativa?
U okviru ovogodišnjeg History Festa bit će organizirano niz okruglih stolova i panel diskusija (o političkim aferama koje su se tokom 1980-ih godina odvijale u Bosni i Hercegovini, međurepubličkim odnosima u Jugoslaviji tokom 1980-ih godina, idejama o transformaciji Jugoslavije 1990-1992., historijskom revizionizmu u „Izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995“), predavanja i promocija knjiga. Poseban dio festivala su doktorska radionica, posebne diskusija u kojoj mladi historičari govore o raspadu Jugoslavije te radionica za nastavnike i profesore historije o antiratnim pokretima početkom 1990-ih godina.
U ovogodišnjem History Festu su i rasprave koje su sastavni dio dva međunarodna projekta u okviru programa „Evropa za građanke i građane“ koje finansira Evrpska komisija: u okviru projekta „Different paths − shared values“ bit će diskusija naslovljena Evropske vrijednosti i Bosna i Hercegovina: Od ujedinjene Evrope, preko raspada Jugoslavije do pitanja „Gdje je Bosna i Hercegovina danas“?, a u okviru projekta “Histoire pour la Liberte” zanimljiva konferencija naslovljena Društvo i historiografija u jugoistočnoj Evropi − Od zajedničke prošlosti do podijeljene historije.
History Fest se otvara 8. juna, u 19:00 u Sarajevskoj Vijećnici, a naredni događaji će se organizirati u hotelima Holiday i Hills. Osim naučnika iz Bosne i Hercegovine (Mirko Pejanović, Slavo Kukić, Miodrag Živanović, Asim Mujkić, Rusmir Mahmutćehajić, Adnan Jahić, i drugi) u događajima u festivali će sudjelovati i brojni inozemni historičari (Dubravka Stojanović, Ivo Goldstein, Šerbo Rastoder, Sonja Biserko, Milivoj Bešlin, Tvrtko Jakovina, Hannes Grandits i brojni drugi).
Izvor, program i dodatne informacije:
https://www.historiografija.ba/article.php?id=494
https://www.facebook.com/Historiografijaba-102302931225442/
https://www.facebook.com/History-Fest-1853255024801877/