Javna predavanja u tjednu 8. festivala povijesti Kliofest 2021.
U sklopu niza javnih predavanja povodom 25. obljetnice Podružnice HIP, u tjednu kada se održava Osmi festival povijesti Kliofest, održat će se u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod dva predavanja: Marijan ŠABIĆ: „Matija Mesić i udžbenici” (11. svibnja) i Josip PARAT: „Rođaci, prijatelji i klijenti na rimskim kamenim spomenicima iz Panonije” (14. svibnja).
Javno predavanje II. Marijan ŠABIĆ: „Matija Mesić i udžbenici” – Gradska knjižnica Slavonski Brod, 11. svibnja (utorak) 2021. u 11:00 sati.
Svoj je plodonosni rad na sastavljanju udžbenika na hrvatskom jeziku rođeni Brođanin Matija Mesić (1826. – 1878.) započeo u Pragu, gdje se od početka 1852. pripremao za učiteljski ispit iz povijesti i zemljopisa na Karlovom sveučilištu. Od tada do preuzimanja dužnosti prvoga rektora zagrebačkog sveučilišta (1874.) Mesić je kao priređivač, autor, prevoditelj ili glavni koordinator sudjelovao u sastavljanju najmanje dvanaest školskih knjiga, uglavnom za hrvatske srednje škole, iz povijesti, zemljopisa, vjeronauka te poznavanja hrvatskog jezika i književnosti, no u dosadašnjem je proučavanju Mesićeva djela njegov rad na udžbenicima ostao u sjeni njegova znanstvenog rada. Sedam je svezaka školskih knjiga priredio za vrijeme Bachova apsolutizma (1852. – 1859). Iz ovoga razdoblja datira i većina njegovih pisama Pavelu Josefu Šafaříku i Josefu Jirečeku, sačuvanih u ustanovi Literární archiv Památníku národního pisemnictví u Pragu, koja su vrijedan izvor za poznavanje ovog aspekta Mesićeva života i rada. Izlagač će u predavanju dati pregled Mesićevih nastojanja na sastavljanju školskih knjiga, pokazujući na citatima iz spomenute korespondencije u kakvim je okolnostima, s kojim ambicijama i s kolikim trudom prilazio izradi udžbenika za hrvatsku mladež, te na kakve je poteškoće pri tom nailazio – od teških uvjeta u kojima je živio pripremajući se u inozemstvu za učiteljski ispit do problema u utvrđivanju temeljne znanstvene terminologije na hrvatskom jeziku za udžbenike iz polja geografije.
Javno predavanje III. Josip PARAT: „Rođaci, prijatelji i klijenti na rimskim kamenim spomenicima iz Panonije” – Gradska knjižnica Slavonski Brod, 14. svibnja (petak) 2021. u 11:00 sati.
Antička povijest djelomice nam je poznata zahvaljujući nalazima rimskih grobnih spomenika s natpisima i likovnim prizorima. Raniji sakupljači i istraživači uredili su njihov sadržaj i danas ih možemo obrađivati na različite načine. Digitalni alati znatno su olakšali pretraživanje goleme količine građe. Već letimičan pregled materijala iz raznih dijelova nekadašnjeg Rimskog Carstva govori da su civilne natpise uglavnom postavljali očevi, majke, supružnici, djeca, braća, sestre i članovi proširene obitelji. Uz krvne srodnike zastupljeni su nasljednici, klijenti i patroni. Vojne su pak natpise obično podizali prijatelji i suborci. Ukratko, natpisna građa dobro ilustrira povijest širih društvenih slojeva.
U ovom izlaganju analiziraju se latinski natpisi iz hrvatskog dijela rimske provincije Donje Panonije. To su uglavnom nalazi iz Osijeka (Mursa), Vinkovaca (Cibalae) i iz pograničnog pojasa uz Dunav. Svi spomenici potječu iz razdoblja principata (1-3. st.). Na izabranim primjerima ocrtat će se mogućnosti koje pruža epigrafska građa pri istraživanju međuljudskih odnosa u antici. U tipološkom smislu proučavaju se stele, nadgrobne ploče, sarkofazi i nadgrobni žrtvenici. Okosnica izlaganja verbalni je aspekt grobnih spomenika, tj. tekst epitafa. Uz skiciranje najzastupljenijih odnosa pokojnika i ožalošćenog na danom području, uspoređuje se njihov odnos s istovjetnim podacima za druge rimske provincije. Ukazuje se na metodološke prednosti i ograničenja proučavanja rimske društvene i obiteljske povijesti na temelju natpisa.
Izvor i pozivnice: