Ivan Brlić – Okrugli stol “Krbava i Udbina: Baština, istraživanja, perspektive” (Udbina, Crkva hrvatskih mučenika, 15. rujna 2011.)
Okrugli stol “Krbava i Udbina: Baština, istraživanja, perspektive”
(Udbina, Crkva hrvatskih mučenika, 15. rujna 2011.)
U organizaciji Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ – Područnog centra Gospić i Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba održan je u četvrtak 15. rujna u Udbini okrugli stol na temu „Krbava i Udbina-baština, istraživanja i perspektive“. Sudionike skupa je u ime Instituta Ivo Pilar pozdravio Željko Holjevac, a u ime Instituta za povijest ravnateljica Jasna Turkalj. Skup je otvorio domaćin, gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović.
Nakon pozdravnih riječi okrugli je stol započet uvodnim predavanjem Mile Bogovića. On je u izlaganja Srednjovjekovna Krbavska biskupija: neka pitanja vrlo precizno dao povijesni pregled jedne od najvažnijih i prostorno najvećih srednjovjekovnih hrvatskih biskupija, pritom otvarajući mnogobrojna pitanja oko mjesta gdje se točno nalazila Krbavska biskupija. Neke odgovore upravo je ponudio sljedeći izlagač, Milan Kruhek, s temom Od srednjovjekovne Krbave do castruma Udbine. U svome višedesetljetnom istraživanju prostora Krbave Kruhek je definirao prostor srednjovjekovne Krbave, njeno civilno i vjersko središte. Naredni izlagač bio je Hrvoje Kekez koji je dao Pregled topografije srednjovjekovne Krbavske županije i nadovezao se na prethodnog izlagača. Pritom je vizualno predstavio širu sliku mnogobrojnih utvrda i crkava kao brojnih komunikacijskih putova koji su prelazili preko srednjovjekovne Udbine. Zahvaljujući dugogodišnjim detaljnim arheološkim istraživanjima na lokalitetu krbavske katedrale sv. Jakova i stolne crkve sv. Nikole koja su provodili Radomir Jurić, Tatjana Kolak i Dalibor Šušnjić, može se uvidjeti da je prostor Udbine bio nekada jedno od najvažnijih civilnih i vjerskih središta Ugarsko-hrvatskog kraljevstva.
Poslije stanke slijedilo je izlaganje Ivana Botice Rodoslovlje knezova Krbavskih: novi pogledi. Botica je predstavio dio svoga doktorskog rada te novim arhivskim podacima potvrdio snažnu dominaciju knezova Krbavskih u političkom i kulturnom životu tadašnjeg Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Na to se nadovezao Tomislav Galović u izlaganju Codex Corbaviensis. Upravo silna povijesna vrela i višestoljetna istraživanja prostora Krbave pružaju mogućnost o stvaranju monumentalne sinteze povijesti srednjovjekovne Krbave u obliku Codexa. Jedno zanimljivo vrelo pronašao je Vinicije Lupis, i to na otoku Korčuli. Lupis u izlaganju Biskup krbavski Vid Ostojić opisuje poznatu korčulansku obitelj Ostojić čiji je jedan član bio dugogodišnji krbavski biskup. O osmanskom razdoblju na tlu Udbine i Krbave govorio je Marko Šarić u izlaganju Krbava u osmanskoj Lici: prostori identiteti i simbolična geografija na osmanskom serhatu u 16. i 17. stoljeću. Naglasak je stavio na defter iz 1552. koji opisuju Krbavu i Udbinu, ali ih više ne spominje, već se ime Krbava utapa u naziv Lički sandžak. Oslobođenjem Krbave od Osmanlija dolazi do novog naseljavanja Vlaha i Bunjevaca te Kranjaca koji će se s vremenom identificirati kao Hrvati i Srbi. O etno-konfesionalnim promjenama na prostoru Krbave govorio je Enver Ljubović. Prostor Krbave u kanonskim vizitacijama Modruške (Krbavske biskupije) u 18 stoljeću naslov je izlaganja Šime Dema i Maje Matasović. Izlaganje je rezultat njihova sustavnog proučavanja arhivskih izvora u Biskupskom arhivu u Senju. Autori su ukazali na otežane uvjete koji su vladali u mjestima Udbina, Čanak i Podlapac, a koji su vjerno opisani u kanonskim vizitacija. Osim vjerskog života u vojnokrajiškoj Krbavi, ključno je bilo krajiško vojno ustrojstvo koje je uvelike određivalo svakodnevnicu stanovnika Krbave.
O tome kako su istraživači doživljavali prostor Krbave u razdoblju 18. i 19. stoljeća govorio je Željko Holjevac u izlaganju Vojno-krajiška Krbava i Udbina 18. i 19 stoljeća: osnovni problemi. Sljedeći govornik bio je Ivan Brlić – izlagao je o temi Čitaonička društva krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao važan element kulturnog identiteta stanovnika Krbave. Čitaonička i mnoga druga društva uvelike su pomogla mjestima Krbave u njihovom postepenom građanskom razvitku. Dvadeseto stoljeće je vrijeme naglih i nasilnih iseljavanja s prostora Krbave. O demografskim promjenama s naglaskom na posljednjih trideset godina govorio je Ivo Turk u referatu Demografske promjene i stanje naseljenosti udbinsko-krbavskog kraja od 1857. do 2011. godine. Na temelju demografskih statistika on je iznio frapantan podatak da je prostor Krbave danas naseljen ljudima u jednakom postotku kao i prostor pustinje Sahara ili sjever Skandinavskog poluotoka. Posljednje izlaganje imala je Blaženka Ljubović s temom Mogućnosti revitalizacije i prezentacije sačuvane kulturno-povijesne krbavske baštine. Založila se za vjerski turizam s naglaskom na Udbinu kao mjesto stradavanja Hrvata. Također, poseban je naglasak stavila na bogatu arheološku baštinu koju tek treba kvalitetnije prezentirati hrvatskoj i svjetskoj javnosti.
Ovim posljednjim promišljanjima o budućim revitalizacijskim koracima završio je okrugli stol u Udbini koji je bio podijeljen u tri sekcije. Nakon svake su slijedile zanimljive i korisne rasprave u kojima su svoja bogata znanstvena iskustva mogli zajedno predstaviti i povjesničari i areholozi. Ovaj okrugli stol tek je prvi konkretan pokušaj da se definira krbavski identitet te otvore perspektive za još sadržajniji interdisciplinarni pristup ovoj zaboravljenoj, ali iznimno značajnoj hrvatskoj povijesnoj regiji.
Ivan Brlić