Danijel Vojak – Okrugli stol ”Romi u Hrvatskoj: Integracija Roma u hrvatsko društvo”, Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb 17. veljače 2011.

Mnoga europska istraživanja ukazuju na loš društveni, ekonomski, kulturni i politički položaj Roma u brojnim (ili u većini) europskim državama. Ukoliko se imaju na umu samo posljednji događaji, poput protjerivanja jednog dijela Roma iz nekih europskih država, postaje jasna aktualnost ove problematike. Institucije Europske unije i Vijeće Europe su od sredine 1970-ih do danas donijeli brojne odredbe (rezolucije, preporuke, konvencije, povelje) kojima su nastojali integrirati višemilijunsko romsko manjinsko stanovništvo u društveni sustav. Potrebno se podsjetiti samo nekih odredaba, kao što je to bila „Rezolucija 13 o društvenoj situaciji nomada u Europi“ (1975.) ili „Preporuka 10 Odbora ministara zemljama članicama o boljoj dostupnosti zdravstvene zaštite za Rome i Putnike u Europi“ (2006.). Početkom ožujka ove godine Europski parlament usvojio je „EU strategy on Roma inclusion“ („Strategiju Europske unije za integraciju Roma“) kojom je propisao obvezne minimalne standarde na razini Europske unije s ciljem poboljšanog pristupa Romima radnim mjestima, obrazovanju, stanovanju i zdravstvenoj skrbi. Ukoliko se promatra Hrvatska, potrebno je napomenuti da njezine vlasti provode Akcijski plan desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. i Nacionalni program za Rome, kojima su propisane mjere za poboljšanje uvjeta življenja i uključivanje u društveni život i proces odlučivanja, uz očuvanje njihovog identiteta, kulture i tradicije.

Sredinom veljače 2011. u Zagrebu je održan Okrugli stol „Romi u Hrvatskoj: Integracija Roma u hrvatsko društvo“ u organizaciji Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Branko Sočanec je kao predstojnik toga vladinog Ureda moderirao radom skupa. Izlagali su Aleksandar Tolnauer (predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH), Nazif Memedi (zastupnik romske manjine u Saboru RH), Vladimir Lončarević (pomoćnik savjetnika Predsjednika Republike za unutarnju politiku) i Michael Guet (predstojnik Odjela za Rome i Putnike u Vijeću Europe). Branko Sočanec ukratko je izvijestio o naporima hrvatske vlade u provedbi mjera iz Nacionalnog programa za Rome, posebice na području obrazovanja, zdravstva i načina života u njihovim naseljima. Aleksandar Tolnauer je istaknuo da Romi u Hrvatskoj žive dugi niz stoljeća te je potrebno određenim mjerama omogućiti njihovu integraciju u hrvatsko društvo. Posebno je istaknuo kako je upitan stvaran broj Roma kojih je, prema službenim podacima iz 2001., nešto manje od 10.000, ali se njihov broj procjenjuje zapravo na 40.000. Zatim je u tom kontekstu istaknuo važnost izjašnjavanja Roma kao pripadnika manjine u predstojećem popisu stanovništva. Nazif Memedi istaknuo je svoju ulogu kao predstavnika romske manjine u Saboru RH, posebno navodeći da je pokrenuo i sudjelovao u brojnim akcijama za unapređenje položaja Roma u Hrvatskoj. Vladimir Lončarević je zamijenio Sinišu Tatalovića (savjetnika Predsjednika Republike za unutarnju politiku). Ukratko se osvrnuo na program Ive Josipovića kao hrvatskog predsjednika u potpori provođenju vladine politike prema romskoj manjini. Michael Guet predstavio je kampanju „Dosta!“, koju vode Vijeće Europe i Europska komisija pod sloganom „Oslobodimo se predrasuda: upoznajmo Rome!“. Ta je kampanja započela od 2000. kao dio projekta navedenih institucija „Jednaka prava i položaj Roma u Jugoistočnoj Europi“, koji je imao za cilj podizanje svijesti oko ključnih problema romskog stanovništva, poput smještaja, zapošljavanja, obrazovanja i zdravstva. Projekt je završen 2005., nakon čega je kampanja „Dosta!“ nastavljena u različitim zemljama: od 2006. Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji, od 2008. Moldaviji, Ukrajini, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Sloveniji, od 2009. Latviji, od 2010. Bugarskoj, Italiji i Grčkoj. Glavni cilj kampanje je „razbijanje“ duboko ukorijenjenih predrasuda prema Romima kako bi se potaknulo bolje razumijevanje između njih i neromskog stanovništva. S tim ciljem potrebno je povezati regionalne, nacionalne i lokalne sredine kojima je dana potpora u obliku osmišljavanja i provođenje kampanje („alata za borbu“), primjerice u odnosu („strategiji“) prema medijima i javnosti. Na kraju je slijedila kratka rasprava u kojoj su predstavnici raznih romskih udruga i nevladinih organizacija raspravljali o aktualnim problemima, posebice vezano uz pitanje legalizacije naselja, dostupnosti obrazovanja, visokoj nezaposlenosti, poboljšavanju zdravstvenih uvjeta i slično.

Na kraju skupa predstavljena je knjiga Jean-Pierrea Liégeoisa Romi u Europi, u izdanju zagrebačke Ibis-grafike. Mr. sc. Saša Krnic predstavila je u ime izdavača djelatnost Ibis-grafike u izdavanju manjinskih, posebice romskih, djela. Zatim je autor Jean-Pierre Liégeois prikazao svoje djelo, čije je prvo izdanje objavljeno sredinom 1980-ih. Valja ukratko navesti kako je to Liégeoisovo djelo pokušaj da se omogući cjelovit uvid u povijest i sadašnji položaj romske manjine u Europi. Knjiga je podijeljena na dva dijela u kojima su opisane društveno-kulturne prilike i društveno-političke prilike. U prvom dijelu autor nastoji objasniti društveni, povijesni i kulturni kontekst, posebice pitanja poput demografskih, lingvističkih, vjerskih i drugih specifičnosti romskog stanovništva. U drugom dijelu knjige naglašena je analiza suvremenog položaja Roma u europskim državama, unutar kojeg se analiziraju pitanja njihovog organiziranja, odnosa državnih i međunarodnih institucija prema njima i sl. Liégeois je opisao Rome kao „prve prave Europljane“, tj. kao onaj dio „Europljana“ koji je svojom poviješću i kulturom povezivao (integrirao) različite europske narode i države.

Velika posjećenost okruglog stola, posebice predstavnika romskih udruga, kao i značaj same kampanje „Dosta!“ zasigurno su nametnuli obvezu hrvatskim institucijama na održavanje sličnog skupa. Anticiganizam ili predrasude o Romima u hrvatskom društvu, kao i većini europskih društava, postoje te se protiv njih treba sustavno (i svakodnevno) boriti. Jedan od alata za tu borbu jest i ova kampanja, no potrebno je promisliti o osmišljavanju sličnih (i zasebnih) akcija u Hrvatskoj.

Danijel Vojak