Nagrada Fric prijedorskom književniku Darku Cvijetiću za roman ‘Schindlerov lift’

Književna nagrada Fric za najbolju knjigu fikcijske proze tjednika Express uručena je u četvrtak u Zagrebu Darku Cvijetiću za roman ‘Schindlerov lift’, knjigu nevjerojatne razorne moći, koja se u ovogodišnjoj konkurenciji po mišljenju žirija izdvojila snagom metafora i pjesničkih slika u priči o porazu ljudskosti.

 

Obrazlažući nagradu na posebnoj svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu, predsjednica prosudbenog žirija Biljana Romić kazala je kako je riječ o knjizi izvanredne poetske komprimiranosti, koja autoru omogućuje da sav besmisao zbilje oko sebe sažme u izričaj koji “što je ogoljeniji, to snažnije pogađa čitalački empatijski logos”.

 

“Sve je u tom nevelikom romanu, nevjerojatne razorne moći rekao bi Danilo Kiš, veliko i sazdano na metaforama i pjesničkim slikama. Tridesetak poglavlja, od kojih je svako priča za sebe, gradi neku vrstu omnibusa u rasponu od onoga tko nije ispričao priču do onoga tko ju je ispričao, uz dramski prolog koji nas odmah udara u pleksus, i epilog koji taj mrak ne osvjetljuje”, rekla je Romić.

 

Koristeći lift marke Schindler u “crvenome soliteru”, sagrađenom sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća u Prijedoru u Bosni i Hercegovini, kao metaforu uspona i pada, “onoga gore i onoga dolje, života prije i poslije, skučenoga prostora susreta i rastanaka”, a neboder kao metaforu zbroja raznolikih sudbina, nacija i vjera, Cvijetić na devedesetak stranica pred očima čitatelja pokazuje kako se ruši jedan svijet – svijet radničkoga uspona, te se prelama “u tragediju komšiluka koje gubi svoju ljudskost onog časa kad se svede na naciju i ni zeru više”.

 

“Jednostavnom, tečnom, gotovo lakom rečenicom, izrazito preciznom, izbrušenom; dokumentirajući, bilježeći, izbjegavajući patetičnost, poetskom repetitivnošću i suspregnutom, potkožnom emocionalnošću, autoru ne preostaje drugo, nego da sebe i nas riječima i pričama oslobodi koncentrata zla koji se staložio u tom trenutku poraza ljudskosti na putu od prizemlja do trinaestoga kata jednog nebodera koji je razderao svaki nebeski utopistički privid raja i ‘raje'”, mišljenje je žirija pročitano na dodjeli.

 

Darko Cvijetić (1968.) prijedorski je pjesnik, dramatičar, redatelj i prozaist. “Schindlerov lift” (Buybook, 2018.) njegov je roman prvijenac.

 

Primivši nagradu, koju mu je uručio član uprave sponzora nagrade Atlanic grupe Srećko Nakić, Cvijetić je kazao kako mu je velika čast i ogromno zadovoljstvo biti dobitnik književne nagrade koja je ime dobila po nadimku “najoštrijeg pera naše moderne pismenosti – Miroslava Krleže”.

 

“Ako bih tražio točku dodira između moje malenkosti i veličajnosti mudroga Frica, našao bih je u velikoj inventuri nesporazuma koji započinju pitanjima identiteta a dovršavaju se u isprskanosti rovovskim blatom – bilo galicijskim ili bosanskim, dovršavaju se, dakle, u dubokoj antiratnosti”, rekao je Cvijetić.

 

“Riječima samoga Krleže, ‘rat ima nečeg prljavog od prljavog provincijalnog cirkusa’. I meni se, kao i Krležinom junaku iz ‘Na rubu pameti’, dogodio udes viđenja svijeta, udes gađenja užasima jednog izvitoperenog sustava vrijednosti i moranje zapisivanja. Tako se rodio roman ‘Schindlerov lift’, nakon stotina pjesama i tisuća kazališno-pjesničkih jurišanja na nebo”, dodao je.

 

Zahvalio je žiriju i tjedniku Express na nagradi, te citirajući riječi Paula Celana “Tko hoda na glavi, taj pod sobom ima nebo kao bezdan”, zaključio: “Možda su te čuvene Celanove riječi najbliže mojem osjećanju jezika i svijeta, mojoj dubokoj potrebi da se u neknjiževno doba svijet vidi drukčijim nego bi on želio da ga se gleda, da se svijet vidi u punini svoje sumanute izvrnutosti”.

 

Književnom nagradom Fric učinili ste me vrlo, vrlo ponosnim i dali mi časnu obvezu pisanja radi spašavanja hoda na glavi, doveli me u dostojanstvenu blizinu veličanstvene utopije književnosti, poručio je Cvijetić.

 

Urednik kulture Expressa Igor Vikić, ujedno i član žirija, čestitao je pobjedniku, žiriju na obavljenom velikom poslu, te svima koji sudjeluju u kreiranju te važne književne nagrade.

 

“Težak izbor, teška godina, ali ugodna za čitanje. Svakako i pohvalna za hrvatsku kao i za regionalnu književnost, koja se ne predaje. Ne podilazi nego nastoji ispraviti i ukazati na stvarnost u kojoj živimo. Bez kompromisa”, rekao je Vikić. “Jedino žalim što se više naslova ne može pohvaliti s književnom Nagradom Fric za 2018/19. Nadam se da će tako težak izbor biti i dogodine”, dodao je.

 

U žiriju za dodjelu nagrade ove su godine još bili glumica Lana Barić, povjesničar Hrvoje Klasić, ginekolog Dubravko Lepušić i književna kritičarka Jagna Pogačnik.

 

Pobjednički je naslov izabran između 52 razmatrana, od kojih se ukupno 13 profiliralo u širi a šest u uži krug izbora za nagradu. Uz “Schindlerov lift”, to su “Isijavanje” Namika Kabila, “Poštovani kukci i druge jezive priče” Maše Kolanović, “Skica u ledu” Josipa Mlakića, “Stranka” Bojana Žižovića i “Pacijent iz sobe 19” Zorana Žmirića.

 

Dobitniku je uručen novčani iznos od 75 tisuća kuna (bruto), te, u referenci na Miroslava Krležu kao žiroskopa svojega vremena, skulptura savršeno balansiranoga žiroskopa koji se, jednom pokrenut, može vrtjeti zauvijek, a čiji dizajn potpisuje kolektiv Đ 24 (Bojan Krištofić, Sven Sorić i Hrvoje Spudić).

 

Glavni urednik Expressa Igor Alborghetti zahvalio je upravi toga lista na podršci i sluhu za umjetnost, te sponzorima koji omogućuju da nagrada bude tako izdašna. Čestitao je svim nominiranim autorima koji koristeći “najsjajniji alat ljudske kreativnosti – pisanje” pridonose misiji Expressa i njegovog časopisa za književnost BestBooka u okupljanju ljudi koji vole i cijene književnost.

 

Dosadašnji dobitnici nagrade Fric su Damir Karakaš za roman “Sjećanje šume”, te Jurica Pavičić za roman “Crvena voda”.

 

Izvor: Hina

https://www.hina.hr/vijest/10275113

 

 

Odgovori