Sven Cvek, Jasna Račić, Snježana Ivčić, “Borovo u štrajku: rad u tranziciji (1987. – 1991.)”

Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju objavila je u Zagrebu 2019. godine knjigu Svena Cveka, Jasne Račić i Snježane Ivčić “Borovo u štrajku: rad u tranziciji (1987.-1991.)” koja je dostupna i online u pdf-formatu.

  

 

BOROVO U ŠTRAJKU: rad u tranziciji 1987. – 1991.

Autori/ce: Sven Cvek, Jasna Račić i Snježana Ivčić (Grupa Borovo)

 

Izdavač: Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2, Zagreb

Za izdavača: Petra Ivšić

Recenzenti: dr. sc. Nebojša Blanuša, dr. sc. Branimir Janković

Oblikovanje i prijelom: Barbara Majnarić, Slobodna domena

Lektura: Anita Buhin

Tisak: Kerschoffset, Zagreb

Naklada: 500

Prvo izdanje, 2019.

ISBN: 978-953-58721-3-9

 

Objavljivanje ove knjige omogućila je Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe sredstvima Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke. Ova knjiga ili njezini dijelovi mogu se koristiti bez naknade uz obavezno navođenje izvora. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost autor(ic)a i ne odražava nužno stavove Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

 

Knjiga je dostupna u pdf-obliku na sljedećem linku:

 

http://borovo1988.radnickaprava.org/hr/borovo-u-strajku

 

https://www.facebook.com/radnickaprava.org/

 

 

Posebna intencija knjiga bila je ilustrirati povijest odozdo i ukazati na djelovanje samih radnika te prenijeti njihovo iskustvo na temelju različitog izvornog materijala, napose izjava u tvorničkim novinama i medijima, ali i intervjua sa radnicima što su ih autori proveli. Slično kao historiografija o društvenim protestima koja je umjesto na iracionalno djelovanje mase ukazivala na racionalno ponašanje i motivaciju aktera, tako se i borovski radnici u knjizi ne prikazuju kao iracionalni ili pasivni u vremenima krize i sveobuhvatnih političkih, ekonomskih i socijalnih promjena nego kao upućeni i aktivni akteri. Iako je politička i državna razina mogućnošću i važnošću svoga djelovanja uglavnom presudna u donošenju formativnih odluka, ne treba nikako zanemariti radnike kao aktere – posebno u štrajku ili protestu – kao snažan vid pritiska, pristajanja ili otpora.

(…)

Velika socijalna drama radništva u tranziciji 1980-ih i 1990-ih – obilježena stečajevima i štrajkovima, otkazima i nezaposlenošću – uspješno je prenesena u knjigu Borovo u štrajku koja se čita podjednako dramatično. Iako stručno upućena i fundirana, itekako je otvorena širem čitateljstvu. Pod time se dakako misli i na one koji su sami radili u brojnim jugoslavenskim i hrvatskim poduzećima te na svojoj koži proživljavali dramu krize, tranzicije i rata. Sugestivnom čitanju doprinosi i donošenje pjesama iz tadašnje popularne kulture koje su tematizirale rad, radnike i štrajkove, kao i statistički prilozi i izvaci iz govora i intervjua radnika i radnica. Knjiga je osim toga temeljena na bogatim novinskim izvorima više lokalnih i republičkih novina, posebno prvorazrednim i iznimno sugestivnim Tjednikom Borovo.

(Iz recenzije Branimira Jankovića)

 

Borovo je, kako to i ova knjiga nastoji prikazati, egzemplar i metafora poraza ne samo radničke borbe protiv nositelja političke moći i urušavanja samoupravnog socijalizma te nastupanja hrvatskog ortačkog kapitalizma, već i simbol uništenja višenacionalne lokalne zajednice pod okriljem ideologije stvaranja etnički homogenih prostora. Autori do ovog problema dolaze eksploratornim pristupom promatrajući slučaj Borova kroz lupu strukturnih ekonomsko-političkih previranja u bivšoj Jugoslaviji, usredotočujući se na razdoblje od 1987. do 1991. godine. Pri tom, problemu pristupaju interdisciplinarno u pravom smislu riječi tako da je završni proizvod, kako i sami kažu, amalgam historiografije, historijske sociologije i etnologije i time značajan prilog povijesti radničkog pokreta ali i pitka znanstveno-popularna studija o razdoblju bliske prošlosti koje se najčešće nekritički prešućuje i tretira kao dio – mračnog komunizma – iz kojeg se tobože nazire samo bezdan nacionalnog utamničenja i vrijeme koje bi trebalo čim prije zaboraviti. Ova se knjiga zagledava upravo u to razdoblje i rastvara povijesni vakuum kritički prikazujući uzroke propasti kombinata Borovo, dinamiku radničkog otpora i ključne točke rastakanja njihove solidarnosti kroz nastupajući neoliberalizam i politike nacionalne države koja se odriče vlastite prošlosti i tadašnjih institucija radničkog samoupravljanja.

(…)

U ovoj vješto i pristupačno napisanoj mikropovijesti zadnjih godina Borova ogleda se i raspad SFRJ, posebice preko razvoja uvjeta ekonomske destabilizacije, osiromašenja radništva, razaranja radničkih prava i socijalne države, uništenja infrastrukture na kojoj je počivala, i posljedično, stvaranja anomije kao preduvjeta za prijemčivost dotadašnjih su-radnika za nacionalističke interpretacije o tome tko kome o glavi radi. Premda knjiga završava tamo gdje počinju oružani sukobi, ona vrlo jasno ocrtava transformaciju društvene klime u kojoj je eskalacija sukoba uopće mogla početi.

(Iz recenzije Nebojše Blanuše)

 

 

Odjeci:

 

https://hrcak.srce.hr/236050

https://hrcak.srce.hr/237651

https://hrcak.srce.hr/238212

https://www.portalnovosti.com/borovo-ili-kako-je-rat-pobijedio-rad

“Borovo u štrajku”: knjiga koju svatko treba pročitati

 

 

 

 

 

 


Odgovori