Kako nas vide drugi: Primo Levi o obilježenosti povijesti koja se predaje u školama podjelom prijatelj-neprijatelj

“Popularna povijest, pa i povijest koja se tradicionalno predaje u školama, nosi na sebi biljeg te manihejske težnje koja zazire od nijansi i složenosti: rijeka zbivanja uglavnom se svodi na sukobe, a sukobi na dvoboje, mi i oni, Atenjani i Spartanci, Rimljani i Kartažani.”

 

—

 

“Skloni smo pojednostavljivati i povijest; ali shema unutar koje se smještaju činjenice nije uvijek jednoznačno prepoznatljiva, te se stoga može dogoditi da različiti povjesničari povijest tumače na različite, međusobno nepomirljive načine. Pa ipak, možda upravo zbog našeg podrijetla kao društvenih životinja, naša unutrašnja potreba da podijelimo polje između “nas” i “njih” toliko je snažna da ta shema, ta dihotomija prijatelj-neprijatelj, prevladava nad svim ostalim. Popularna povijest, pa i povijest koja se tradicionalno predaje u školama, nosi na sebi biljeg te manihejske težnje koja zazire od nijansi i složenosti: rijeka zbivanja uglavnom se svodi na sukobe, a sukobi na dvoboje, mi i oni, Atenjani i Spartanci, Rimljani i Kartažani.”

 

Primo Levi, Utopljenici i spašeni, Zagreb 2017, str. 29.