Stevo Đurašković – Konstrukcija zajedničke povijesne svijesti Europske unije. Pozitivne i negativne strane

Od Branimir Janković | 8. travnja 2022.

Zajednička europska jezgra sjećanja, predlaže Stevo Đurašković, bila bi izgrađena na isticanju političkog naslijeđa rimskog prava, prosvjetiteljstva i judeo-kršćanske etike, te kulturnog naslijeđa renesanse, racionalizma, empirizma, klasicizma i romantizma kombiniranog s poučavanjem i o naličjima tih povijesnih pojava, poput inkvizicije, kolonijalizma, revolucionarnog nasilja, klasnog tlačenja, zločina nacizma i komunizma Cijeli članak dostupan je na sljedećoj…

Stevo Đurašković – Rat u Ukrajini i suočavanje Europske unije s vlastitim identitetom i ideologijom

Od Branimir Janković | 8. travnja 2022.

Postnacionalni identitet, na kojem Europska unija neuspješno inzistira, mogao bi se, u povodu rata u Ukrajini, zamijeniti nadnacionalnim identitetom, predlaže Stevo Đurašković, ali za to vidi malo nade, s obzirom na činjenicu da se s europskih pozornica skidaju djela ruskih klasika. I u popularnom serijalu Ratovi zvijezda Republika se skoro pa preko noći pretvorila u…

Aleksandar Jakir – PROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja

Od Branimir Janković | 20. srpnja 2021.

Teško je i zamisliti da bi netko tko se iole ozbiljnije bavi istraživanjem prošlosti mogao biti protiv revizije povijesnih spoznaja, u smislu nužnog i stalnog preispitivanja postojećih spoznaja u svjetlu novih činjenica i/ili adekvatnijeg metodološkog pristupa koji nalažu promjenu onoga što se do tada smatralo primjerenim opisom i tumačenjem nekog povijesnog fenomena. Uostalom, to je…

Branimir Janković – kolumna „Javna povijest“ – Je li „građanski rat“ ključ naših prijepora o prošlosti?

Od Branimir Janković | 23. prosinca 2020.

Uvijek iznova možemo čuti pitanje hoće li kod nas Drugi svjetski rat ikada završiti? Razlog tome je očito činjenica da u hrvatskoj javnosti gotovo osamdeset godina od Drugog svjetskog rata ne prestaju prijepori o njemu i da on – zajedno s drugim događajima iz 20. stoljeća, tog „doba ekstrema“, kako ga se naziva – izaziva…

KARLO JURAK – REVIZIJA REVIZIONIZMA. PRILOG RASPRAVI DAVORA MARIJANA I MIRJANE KASAPOVIĆ – DIO PRVI

Od kreso | 1. lipnja 2020.

Revizija revizionizma. Prilog raspravi Davora Marijana i Mirjane Kasapović – dio prvi U zadnja tri broja Časopisa za suvremenu povijest imali smo prilike pratiti raspravu između Davora Marijana, povjesničara s Hrvatskog instituta za povijest te Mirjane Kasapović, politologinje sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Prvo je Marijan napisao tekst „Suvremena hrvatska povijest i nevolje s revizionizmom“, na što je…

KARLO JURAK – POLITIZACIJA POLITIKA POVIJESTI. PRILOG RASPRAVI DAVORA MARIJANA I MIRJANE KASAPOVIĆ – DIO DRUGI

Od kreso | 1. lipnja 2020.

U prošlom sam se tekstu osvrnuo na polemiku između povjesničara Davora Marijana i politologinje Mirjane Kasapović koja se vodi u zadnjim brojevima Časopisa za suvremenu povijest što ga izdaje Hrvatski institut za povijest čiji je Marijan zaposlenik. U tom je osvrtu naglasak bio na ključnoj temi koju je Marijan otvorio, a na što je Kasapović reagirala – pojmu revizionizma…

Branimir Janković – kolumna „Javna povijest“ – Koliki je javni domet povijesti, politika povijesti i povjesničara? Slučaj napada na Srbe u Hrvatskoj

Od Branimir Janković | 21. prosinca 2019.

U 2019. godini bilo je nekoliko uzastopnih napada na Srbe u Hrvatskoj od kojih je posljednji bio u kolovozu u Uzdolju kod Knina. Ne radi se međutim samo o konkretnim fizičkim napadima nego i nebrojenim prijetnjama i govoru mržnje kojima smo svakodnevno okruženi u vidu izjava u javnosti i na društvenim mrežama te navijačkih povika…

KARLO JURAK – ČEMU (NE) SLUŽI SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU? PRILOG KOLOVOŠKIM HRVATSKO-SRPSKIM, ODNOSNO SRPSKO-HRVATSKIM TENZIJAMA

Od Branimir Janković | 6. prosinca 2019.

Svako ljeto, naročito kraj srpnja i početak kolovoza, već je više godina razdoblje kada se prigodničarski intenzivira hrvatsko-srpska, odnosno srpsko-hrvatska mržnja. I to zbog prošlosti koja živi u sadašnjosti (a po svoj prilici i u budućnosti) – u proslavama, obljetnicama, komemoracijama i drugim simboličkim praksama. Ovdje će detaljnije biti naglasak samo na jednom slučaju.[1] Riječ…