Zajednička europska jezgra sjećanja, predlaže Stevo Đurašković, bila bi izgrađena na isticanju političkog naslijeđa rimskog prava, prosvjetiteljstva i judeo-kršćanske etike, te kulturnog naslijeđa renesanse, racionalizma, empirizma, klasicizma i romantizma kombiniranog s poučavanjem i o naličjima tih povijesnih pojava, poput inkvizicije, kolonijalizma, revolucionarnog nasilja, klasnog tlačenja, zločina nacizma i komunizma Cijeli članak dostupan je na sljedećoj…

Pročitaj više

Postnacionalni identitet, na kojem Europska unija neuspješno inzistira, mogao bi se, u povodu rata u Ukrajini, zamijeniti nadnacionalnim identitetom, predlaže Stevo Đurašković, ali za to vidi malo nade, s obzirom na činjenicu da se s europskih pozornica skidaju djela ruskih klasika. I u popularnom serijalu Ratovi zvijezda Republika se skoro pa preko noći pretvorila u…

Pročitaj više

Prvi poziv za sudjelovanje u 4. znanstvenom kolokviju Povijest u javnom prostoru: Moć politika povijesti Znanstveni skup je zamišljen kao nastavak inicijative pokrenute prije tri godine koja je rezultirala kolokvijem Povijest u javnom prostoru: stanje i perspektive – hrvatska i inozemna iskustva održanim 2019., kolokvijem Povijest u javnom prostoru: stanje i perspektive – Je li…

Pročitaj više

U organizaciji Udruge Kliofest održat će se u petak, 3. prosinca 2021. godine 3. znanstveni kolokvij „Povijest u javnom prostoru“, čija je ovogodišnja tema “Markiranje prostora – spomenici i spomen-obilježja”. Kolokvij će biti održan online. Program i programska knjižica dostupni su na sljedećoj poveznici: PUJP 2021 (programska knjizica) PUJP vas poziva da se pridružite kolokviju…

Pročitaj više

Prvi poziv za sudjelovanje u 3. znanstvenom kolokviju Povijest u javnom prostoru: Markiranje prostora – spomenici i spomen-obilježja Znanstveni skup je zamišljen kao nastavak inicijative pokrenute prije dvije godine koja je rezultirala kolokvijem Povijest u javnom prostoru: stanje i perspektive – hrvatska i inozemna iskustva održanim 2019. te kolokvijem Povijest u javnom prostoru: stanje i…

Pročitaj više

Teško je i zamisliti da bi netko tko se iole ozbiljnije bavi istraživanjem prošlosti mogao biti protiv revizije povijesnih spoznaja, u smislu nužnog i stalnog preispitivanja postojećih spoznaja u svjetlu novih činjenica i/ili adekvatnijeg metodološkog pristupa koji nalažu promjenu onoga što se do tada smatralo primjerenim opisom i tumačenjem nekog povijesnog fenomena. Uostalom, to je…

Pročitaj više

Uvijek iznova možemo čuti pitanje hoće li kod nas Drugi svjetski rat ikada završiti? Razlog tome je očito činjenica da u hrvatskoj javnosti gotovo osamdeset godina od Drugog svjetskog rata ne prestaju prijepori o njemu i da on – zajedno s drugim događajima iz 20. stoljeća, tog „doba ekstrema“, kako ga se naziva – izaziva…

Pročitaj više

U 2019. godini bilo je nekoliko uzastopnih napada na Srbe u Hrvatskoj od kojih je posljednji bio u kolovozu u Uzdolju kod Knina. Ne radi se međutim samo o konkretnim fizičkim napadima nego i nebrojenim prijetnjama i govoru mržnje kojima smo svakodnevno okruženi u vidu izjava u javnosti i na društvenim mrežama te navijačkih povika…

Pročitaj više

Svako ljeto, naročito kraj srpnja i početak kolovoza, već je više godina razdoblje kada se prigodničarski intenzivira hrvatsko-srpska, odnosno srpsko-hrvatska mržnja. I to zbog prošlosti koja živi u sadašnjosti (a po svoj prilici i u budućnosti) – u proslavama, obljetnicama, komemoracijama i drugim simboličkim praksama. Ovdje će detaljnije biti naglasak samo na jednom slučaju.[1] Riječ…

Pročitaj više