doc. dr. sc. Branimir Janković
Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu
bjankovi@ffzg.hr
Jesu li politike povijesti i povjesničari
(su)odgovorni za napade na Srbe u Hrvatskoj?

Nakon nekoliko uzastopnih napada na Srbe u Hrvatskoj u medijima se žustro debatiralo u kojoj su mjeri ti napadi – posljednji od njih u Uzdolju kod Knina u kolovozu 2019. godine – rezultat „društvene klime”, odnosno „atmosfere u društvu”, a koliko tek „pojedinačni incidenti”. Pritom je u medijima većinom više bio fokus na izricanju stava o tim događajima – njihovom javnom osuđivanju ili umanjivanju – nego na pružanju objašnjenja. Ni oni komentari koji su se upuštali u šira tumačenja pretežno nisu detaljnije ulazili u pitanje što se sve točno krije iza „društvene klime” i tko sve – osim političkih elita – i na koji način utječe na kreiranje „atmosfere u društvu”. I dok su u nekim komentarima – zbog svoga odnosa prema srpskoj manjini u Hrvatskoj – kritički spomenuti „neki javni intelektualci i znanstvenici” (D. Markovina), kao i jedan dio „i novinara i političara, i akademika i povjesničara, i biskupa i matematičara, i kipara i profesora ustavnog prava” (J. Pavičić), izostalo je dublje razmatranje uloge povjesničara u svemu tome. Upravo se stoga od nas povjesničara očekuje da podvrgnemo sebe same stručnoj analizi. Potrebno je zato zapitati se koja je veza između povjesničara i politike povijesti – pojma koji nasušno nedostaje u ovoj debati i javnom govoru uopće – te utječemo li mi povjesničari i dominantne politike povijesti na javne stavove i postupke pojedinaca i grupa. Sve je to dakako dio šireg pitanja prisutnosti povijesti u javnosti.